Blog — Vikend u Srbiji - Rezervacija smeštaja širom Srbije

Blog

Sa šljivovicom u svet!

Ako je sudeći po saopštenju Ministarstva kulture Srbije, naša zemlja ide sa šljivovicom u svet!

Naša rakija šljivovica upisana je na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva kao element nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.

Odluku o upisu doneo je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na zasedanju koje se održava u Maroku.

Ovo će svakako doprineti povećanju vidljivosti nematerijalnog kulturnog nasleđa na nacionalnom i lokalnom nivou.  Poseban doprinos je i na međunarodnoj promociji ‘živog nasleđa’ Srbije.

U pojašnjenju UNESCO-a o šljivovici stoji da priprema ove rakije uključuje porodice i zajednice. Šljivse e najčešće uzgajaju na porodičnim farmama i beru u jesen.

„U svečanim prilikama i tokom porodičnih slavlja, sa šljivovicom se nazdravlja sa željama za zdravlje i blagostanje. Također je važan dio tradicionalne medicine, s dodanim lekovitim biljem ili voćem za dobivanje lijekova protiv prehlade i bolova ili antiseptika,“ navode u UNESCO-u.

Ovu odluku su pozdravili svi radnici u turizmu i domaćini smeštaja jer je na njihovom meniju obavezna dobrodošlica turista namernika uz „po jednu“. Srbija sa šljivovicom u svet!

 

Podeljeni svi besplatni vaučeri za odmor u Srbiji 2022

Sudeći po izjavama našem ministra Siniše Malog, ove nedelje je podeljen i poslednji vaučer za odmor u Srbiji. Hotelijeri zadovoljno trljaju ruke, kažu da im je popunjenost kapaciteta 100%, a naši putnici imaju mogućnost da iskoriste par dana odmora na nekom lepom mestu u Srbiji.

Do sada je podeljeno 121.000 besplatnih vaučera za odmor u Srbiji, od ukupno 200.000 vaučera i do sada se prijavilo 65.000 penzionera i 37.000 nezaposlenih lica.

– Jedan par penzionera dobija 30.000 dinara, to je ozbiljna pomoć i podrška. Opet smo pogodili pravu metu – rekao je Mali za TV Pink.

Mali je kazao da je u prvih pet meseci ove godine 70 odsto turista više nego prošle godine i dodao da je to ogroman priliv za srpski turizam.

– To su i radna mesta, porez na dodatu vrednost, tako punimo budžet – naveo je ministar.

Doček Nove 2022 godine u gradovima u Srbiji

Doček Nove 2022 godine u gradovima u Srbiji neće biti ni malo siromašan, ali će, prema najavama, biti ispoštovane sve epidemiološke mere.

Kako nas ni ove godine virus neće ostaviti, da na miru i veselju dočekamo Novu godinu, brojni gradovi su otkazali organizovanje dočeka na svojim trgovima i novac usmerili u humanitarne svrhe. Međutim, veći gradovi u Srbiji su se spremno uhvatili u koštac sa vremenom i svojim sugrađanima obećavaju sjajan provod u najluđoj noći, uz pregršt dobre muzike i spektakularnih vatrometa.

Za sve čitaoce našeg bloga smo izdvojili top 5 predloga za doček Nove 2022 godine u gradovima u Srbiji:

1. Doček Nove godine Sombor

Već par godina unazad, ovaj grad se izdiže po svojim kulturnim i umetničkim dešavanjima, pa mu ove godine dajemo počasno mesto broj 1. Program „Somborske Zimske Čarolije“ počeo je još 17.12., a za sam doček pevaće grupa Van Gog.

Pogledajte celokupni program i za januar mesec.

Sombor

2. Doček Nove godine Zaječar

Na poslednji dan tekuće 2021. godine na gradskom skveru biće organizovan kulturni program, maskenbal za decu, fotografisanje sa Deda Mrazom, a Zaječarci će u Novu godinu ući uz hitove rođenog Zaječarca, Željka Vasića.

Doček Nove Godine u Zejačaru

3. Doček Nove godine Požarevac

Požarevljane će za doček 2022. godine na Trgu Oslobođenja zabavljati čak tri benda, uz vatromet, kuvanu rakiju, vino i čaj.

U 21:00 nastupiće požarevački sastav „Voodoo Child“.

Za 22:00 zakazan je koncert kostolačkog sastava „Nemir i strast“.

U 23:00 nastupiće grupa „Neverne bebe“.

Požarevljani će, vatrometom na Trgu Oslobođenja, tačno u ponoć dočekati 2022. godinu.

Za sve posetioce obezbeđeno je „grejanje“, uz besplato kuvano vino, rakija, kao i čaj.

4. Doček Nove godine Niš

Kao zvezde večeri, na glavnom gradskom trgu, Trgu kralja Milana, u novogodišnjoj noći trebalo bi da nastupi i Milica Pavlović, pored Zorice Brunclik i Alena Ademovića.

5. Doček Nove godine Zlatibor

Opština Čajetina i Turistička organizacija Zlatibor, po dugogodišnjoj tradiciji, organizuju doček Nove godine na najposećenijoj planini u Srbiji. Uz atraktivne zabavno-muzičke sadržaje s poznatim izvođačima na Kraljevom trgu, provod je zagarantovan svim posetiocima, kojih ima na hiljade. Tako je za doček 2022. godine, za najbolji provod u novogodišnjoj noći na našoj „zlatnoj planini“ organizovan program u vidu tri novogodišnja koncerta na pozornici Kraljevog trga, sa repertoarom za sve ukuse, pa kako bi rekao naš narod – ko voli, nek izvoli.

Trodnevnu seriju koncerata na otvorenom započeće 31.12.2021. jedna od najuspešnijih pevačica narodne muzike, Vesna Zmijanac i Alen Islamović, koga starija populacija pamti kao bivšeg člana grupa Divlje jagode i Bijelo dugme.

Tradicionalno će u noći dočeka tačno u ponoć biti priređen vatromet kada će zagrmeti i trube orkestra Dejana Jevđića.

Za dobar provod u prvoj večeri nove 2022. godine 01.01.2022. na Kraljevom trgu obeležiti nastup popularne Senide Hajdarpašić, poznate kao Senidah.

Naredne večeri 02.01.2022. uslediće nastup legendarnog rok benda, Parni Valjak.

Svi koncerti na Kraljevom trgu su sa početkom u 21h.

Doček Nove godine na Zlatiboru

Doček Nove 2022 u Beogradu

Kuda za doček Nove 2022 u Beogradu? Gde za Novu?

Pitanje koje smo sigurno bar jedanput postavili ili sebi i prijateljima ili samo prijateljima.

Sa dolaskom decembra meseca, uvek se u nama probudi praznična euforija i raspoloženje.

Kao i prethodne godine, situacija sa virusom se ne smiruje, pa smo prinuđeni da poštujemo raznorazne mere, nosimo propusnice i prilagođavamo se trenutnoj situaciji.

Iako krizni štab apeluje da se uvedu propusnice koje će važiti 24h, brojni gradovi, hoteli i restorani će ipak u veselju dočekati Novu 2022, a ispratiti staru godinu.

Mi vam prenosimo zbivanja na trgovima po Beogradu za doček 2022.

Grad Beograd je uveliko okićen kao i svake godine i na ulicama Beograda može se videti novogodišnja rasveta i dekoracija koja prosto budi već želju za slavljem.

Tradicionalni doček Nove 2022 u Beogradu će biti organizovan na platou ispred doma Narodne Skupštine i svi prisutni će biti u prilici da uživaju u bogatom i sadržajnom muzičkom spektaklu. Tri muzičke dive koje su izabrane od strane organizatora Grada Beograda da zabavljaju narod ispred Skupštine Srbije su Jelena Karleuša, Sara Jo i Marija Šerifović, a svi prisutni će moći da uživaju u spektakularnom vatrometu.

Na zvaničnoj press konferenciji, Sara Jo, Marija Šerifović i Jelena Karleuša, donele su odluku da će potpuno besplatno nastupiti pred publikom u novogodišnjoj noći.

Doček Nove 2022 Godine u Beogradu

Doček Nove godine na Sava Promenadi
Ono što je novina i na šta nismo do sada navikli u prestonici je, još jedan, Doček 2022 na potpuno novoj lokaciji: Sava Promenada. Sve okupljene turiste i građane će zabavljati ni manje ni više Goran Bregović. U novogodišnjoj noći društvo će mu praviti renomirani muzički pevači Mladen Vojičić Tifa, Saša Kovačević, Angelina i Cobi. Posetioci će pored bogatog muzičkog programa moći da uživaju u laserskom performansu i vatrometu. Grad Beograd u saradnji sa kompanijom Beograd na vodi organizuje doček Nove godine na Savi Promenadi.

Već sada tradicionalno, grad Beograd će organizovati koncerte za najmlađu publiku 29. i 30. decembra kao i svake godine, a na 25 lokacija u 17 beogradskih opština organizovati i program Dečije Nove godine.

Nove cene skipass karata za sezonu 2021/2022

Naše javno preduzeće skijališta Srbije je objavilo cenovnike Ski karte (skipass) za ski centre Stara planina, Kopaonik i Tornik za predstojeću sezonu 2021/2022.

U odnosu na predhodnih par sezona kada se cene nisu menjale, ovu zimsku sezonu dočekaće nas cene koje su veće između 10 i čak 11%.

Cene ski karata su podeljene u tri cenovna perioda:

– Pred/Post sezona
15.novembar – 17.decembar 2021.
16.mart 2022. i nadalje
– Pred/Post sezona
15.novembar – 17.decembar 2021.
16.mart 2022. i nadalje
– Visoka sezona tokom praznika:
25.decembar 2021. – 07. januar 2022.
12 – 18. februar 2022.

Kao što smo već navikli, cene su podeljene i na tri uzrasne kategorije skijaša (deca starosti 0-5 godina imaju pravo na besplatno skijanje u pratnji jedne odrasle osobe):
– Deca – sobe koje u toku zimske sezone imaju ili pune 6-11 godina.
– Odrasli – su osobe koje u toku zimske sezone imaju ili pune 12-64 godine.
– Seniori – su osobe koje u toku zimske sezone imaju ili pune 65 i više godina.


Uporedni pregled cena i poskupljenja ski karte na Kopaoniku i Jahorini

Karta za (pešačku) pojedinačnu vožnju žičarom je poskupela sa 350 na 500 din. Od ove sezone postoji i karta za pojedinačnu vožnju gondolom Brzeće-Mali karaman i košta 1.100 dinara.

Poskupelo je i korišćenje poligona za početnike se ski trakom. Za odrasle u srednjoj sezoni, umesto 700 sada košta 900 dinara.

Karta za noćno skijanje za pojedinačnu žičaru ima istu cenu kao prošle godine od 2.200 din u srednjoj sezoni.

U odnosu na prošlu sezonu, primećuju se i nove vrste ski pass karata.

Od ove sezone, kao i u ski centru Jahorina, uvedena je karta DAN+NOĆ. Ova karta se može kupiti od jednodnevne do 14-to dnevne kao i karte „5 od 7“.
Na primer razlika u ceni šestodnevne DAN+NOĆ i šestodnevne DAN, u srednjoj sezoni, je 20.200 – 17.400 = 2.800 dinara.

Kako smo već napomenuli da karta za noćno skijanje za jedno veče na jednoj žičari košta 2.200 dinara tako ova nova opcija ski karte može biti veoma povoljna za sve strastvene skijaše kojima nije dovoljno samo skijanje tokom dana.

Nova vrsta ski karte je i „20 u sezoni„. Kao i dosadašnja karta „10 u sezoni“ kupljena za ski centar Kopaonik, važi i u druga dva ski centra Stara planina i Tornik.  Karta „20 u sezoni“ se nalazi i u cenovnicima za ski centar Tornik i Stara planina.

U svim ski centrima se pored Individualnih karata prodaju i Porodični paketi, kao i Duo porodična prenosiva karta za roditelje koji naizmenično skijanju sa decom.

U prodaji je i DEPO skipass kojom svoje dane skijanja možete započeti kad god želite.

Prodaja ski karata putem interneta od 15. novembra 01. 11. 2021.

Pretprodaja skipass karata putem internet prodaje za ski sezonu 2021/22 sa popustom od 15% počinje 15. novembra i trajaće do 30. novembra.
Nakon ovog perioda, ski karte možete kupiti sa popustom od 10% preko interneta od 1. do 10. decembra.
Kao i prethodne godine, preko internet prodavnice će od 11. decembra do kraja sezone važiti popust od 5%.

Ukoliko želite smeštaj na Kopaoniku, naša preporuka je Chalet Vrhovi Kopaonika.

Top 5 najlepših destinacija za vikend koje morate videti

Petak je i gužva u gradu. Klasičan jesenji dan, prepun teških oblaka i još težih ljudi oko mene. Zamišljam kako bi bilo divno da su do sada izmislili teleport. Jedan klik i eto, kući sam. Ispod ćebeta, uz TV i svoju omiljenu kafu.

Ulazim u auto, palim radio i kreće moja omiljena pesma. „…Tako mi se ide negde bilo gde….“. Asocira me na ples, na divne melodije leta, pa ni ne primećujem kada sam počela da njišem kukovima po sedištu.

Odjednom, ništa više nije bilo sivo oko mene. Uzalud vam trud, oblaci! Ja ovog vikenda idem negde! Probudi se lave, spavanja je bilo dosta!

Ulazim na Google, kapiram da je pametan i da sve bolje zna, ali su moji drugari sa sajta vikendu.rs za korak ispred i znaju šta da mi preporuče!

Kucam na njihovom blogu Gde za vikend i gde pobeći iz grada? Gde na odmor u Srbiji i kažu mi da posetim sledeće destinacije:

  1. Gradac
  2. Lazarev kanjon
  3. Smederevska tvrđava
  4. Pačir
  5. Rajačke pimnice

Mhm, zvuči zanimljivo, ali ipak moram malo detaljnije da istražim o njima. Jesam dosta putovala po Srbiji, ali da li su ove destinacije i za jesen?

kuda za vikend top 5 predloga

  1. Gradac

Reka Gradac ili kako je nazivaju, smaragdni biser zapadne Srbije, proglašena je jednom od najčistijih reka u Evropi. Svojim zelenim nijansama govori u prilog svojoj tituli. Reka iz koje možemo piti vodu predstavlja pravo bogatstvo Srbije. Njen huk vraća u neka divna, bezbrižna vremena, budi kolevke punih sećanja, pa ne čudi ni činjenica da ćete se sigurno ovde vratiti još koji put.

Sama reka Gradac izvire podno planine Povlen, a nalazi se na samo 5 km od Valjeva. Teče jako neobičnim tokom, a do ulivanja u Kolubaru prate je brojne „promene raspoloženja“,  pa se ponegde pretvara u ponornicu, opet izbija na površinu, dok je u stopu prate brojna vrela i pećine, pa njen kanjoj čini jedan od najzanimljivijih u Srbiji.

Na bucket listi i poseta je Degurićka pećina, manastir Lelić (zadužbina vladike Nikolaja Velimirovića) i manastira Ćelija (zadužbinu kralja Dragutina Nemanjića).

Hm, ok, pinovaću ovu destinaciju.

  1. Lazarev kanjon

Najduži i najdublji kanjon u Istočnoj Srbiji. Wow, pa to zvuči zaista interesantno!

Lazarev kanjon udaljen je od Bora 23 km, pa je predlog staviti i ovaj grad u plan obilaska sa Brestovačkom banjom i obavezno posetiti Borsko jezero. Sa preko 70 pećina i jama i sa preko 720 biljnih vrsta, Lazarev kanjon odiše bogatstvom prirodne lepote i vrednosti. Samom kanjonu se možete diviti sa Vidikovca iznad Lazareve pećine, a za one najhrabrije postoje mnogobrojne ture obilaska kroz sam centar. Tura je poprilično zahtevna, pa amaterima nije preporučljiva. Preporuka je posetiti ostatak prerast Vratna.

Razmišljam da li se važi onih par treninga u prošlom mesecu… ja ću ipak do Vidikovca, a kafu pijem na Borskom jezeru i tamo provodim vikend. Rešeno!

  1. Smederevska tvrđava

Još jedna lepa ideja za izlet. Slažem se, nisam bila od kada su renovirali tvrđavu.

Smederevsku tvrđavu podigao je Despot Đurađ Branković, sestrić despota Stefana Lazarevića. Sagrađena je u periodu od  1428. -1439. godine. Nalazi se na Dunavu, a ima dva dela: Veliki i Mali grad.

Sama rezidencija Despota Đurđa je bila smeštena u Malom gradu, ujedno  je bila i zgrada za porodicu, njegovu pratnju, ali i kovanica novca i biblioteka. Najlepši deo Malog grada je bila Velika sala za prijeme, ukrašena sa jednom romaničkom biforom i tri gotičke, prozorima isklesanim u kamenu i predstavlja jedinstven primer u izgradnji srednjevekovnih gradova u Srbiji. Nakon Malog, izgrađen je Veliki grad i 19 kula sa bedemina, a s kopna je prokopan rov pa je tvrđava okružena sa svih strana vodom. U Velikom gradu nalazio se vojni logor, ali je živelo i lokalno stanovništvo. Padom Smederevskog grada u turske ruke 1459. godine pada i Srpska srednjevekovna država.

Cena ulaznice oko 200 din uz obaveznu najavu.

Kupljeno!

  1. Pačir

Krećem da čitam: …Najmlađa banja u Srbiji, poznata po svojoj roze boji… Roze boji? Kako su znali da mi je to omiljena boja?! Umalo nisam vrisnula od sreće jer sam upravo zamislila sebe i svoje nove fotke na Instagramu! Joj, radosti. Pitam se da li da čitam dalje uopšte ili odmah da upalim auto!

Ovo veštački napravljeno jezero nalazi se u opštini Bačka Topola. Roze boja jezera potiče od broma, joda,  i litijuma koji se ovde nalaze u visokoj koncentraciji i ovaj hemijski sastav čini jezero lekovitim. Voda je inače bistra, ali zbog ove roze boje deluje kao da je mutna. Međutim, u jesenjem i zimskom periodu je jezero zatvoreno za posete.

Oh, ne…jezero se na jesen prazni, čisti i puni tek na proleće. Znači, ova moja avantura za vikend će morati da sačeka.

  1. Rajačke pimnice

Na samo 2 km od sela Rajac i na 24 km od Negotina, nalazi se pravo malo bogatstvo naše zemlje. Male, kamene kućice bez prozora su ukopane u zemlju, kako bi sačuvale optimalnu temperaturu na kojoj se čuva vino. U narodu se odomaćio izraz „pivnice“, ali je značenje reči „pimnice“, prevedeno sa vlaškog jezika, podrum. Kako se u pimnicama služi vino, a ne pivo, samim tim ne mogu ni biti pivnice.

Sam kraj je postao poznat po dobrom geološkom položaju za uzgoj kvalitetnog vina i vinove loze, naročito sorte tamnjanika. Poseban užitak predstavlja da probate vino baš u podrumu gde je to vino sazrelo. Svakako, od domaćina možete kupiti i poneti sa sobom bocu po želji i po jako povoljnim cenama. Ukoliko želite da prenoćite za vikend, preporuka je smeštaj kod Milenovića.

Uuu, kažete kupiti i poneti vino? Čaša, dve vina. Jazz muzika, kada napunjena penušavom kupkom…. Spremna!

Čizme? – tu!

Topla zimska jakna? – Tu!

Osmeh i dobro raspoloženje? – Tu!

Sjajno, vikend može da počne! Samo da se odlučim na koju ću stranu, ili pak, jednostavno, krećem od broja 1!

Maja 🙂

Država deli besplatne vaučere od 5.000 dinara

Od 10. maja još 20.000 vaučera dostupno građanima, potrebno je da ispunite jedan uslov!

Za prva dva meseca u toku ove godine, vaučer od 5.000 dinara je preuzelo čak 100.000 građana Srbije, a država je usvojila plan za još 20.000 vaučera. Svakako, ako interesovanje građana bude veće, postoji mogućnost da se vaučeri dodatno štampaju!

Kako se prijaviti?

Popunjene prijave podnose se na šalterima “Pošte”, a rok je 15. oktobar 2021. godine. Link za prijavu, kao i sve informacije o vaučerima možete pronaći klikom ovde

Ko ima pravo na vaučer?

Pravo na vaučere za subvencionisani odmor imaju penzioneri, nezaposleni koji su na birou, zaposleni čija primanja ne prelaze 70.000 dinara mesečno, a od prošle godine i studenti.

vaučer za smeštaj u Srbiji

Prema pisanju portala „Mondo“ i lista „Novosti“, iz državne kase izdvojeno je još 100 miliona dinara. Više od 1.100 ugostiteljskih objekata je registorovano da primi vaučere. Inače, broj onih gde može da se iskoristi ova državna dotacija za odmor, raste iz dana u dan. Ovo je jedan od glavnih načina da se privuče što veći broj turista. Prošle godine je do 15. oktobra, do kada je trajala akcija, izdato 274.010 vaučera. To je, ujedno, bio i rekordan broj, a najviše mu je doprinela situacija sa pandemijom.

„Glavni uslov da bi se dobio vaučer jeste da se provede najmanje pet noći u nekom od registrovanih objekata“, ispričao je Aleksandar Seničić, direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije.

Svake godine je sve više tih objekata. Svi su prijavljeni i objavljeni na sajtu Ministarstva trovine, turizma i telekomunikacija. Svi građani mogu da apliciraju, a jedini uslov je da nemaju prihode veće od 70.000 dinara mesečno.

Kako objašnjava Seničić, na zvaničnom sajtu rezerviše se smeštaj u objektu. Sa potvrdom o rezervaciji i ličnom kartom, građani se prijavljuju u pošti, a vaučeri stižu na kućnu adresu. Kao i svih godina, od kada se vaučeri dodeljuju, najtraženije su banje i planine.

Država je, inače, u 2020. omogućila da se oni koriste i u gradovima, kako bi smanjili štetu koja je nastala zbog nedolaska stranih turista u Beograd i Novi Sad.

„Savetujemo putnicima da ne traže samo najpoznatije već i alternativne turističke destinacije, na kojima se može povoljno letovati. Vlada veliko interesovanje i za reke u Srbiji“, istakao je Seničić.

Najtraženije destinacije su Sokobanja, Vrnjačka Banja, Sijarinska Banja, Ribarska banja, Gornja Trepča, Kopaonik, Zlatibor, Divčibare i Banja Koviljača. Država je u prošloj godini najpre odobrila 100.000 vaučera, da bi do kraja februara proširila na još 60.000.

Sredinom maja, zbog krize izazvane pandemijom, a kako bi ohrabrili i domaće turiste da putuju po Srbiji, odlučeno je da se izdvoji novac za dodatnih 400.000 vaučera.

(MONDO/Novosti)

Kako je dočekana Nova godina i Božić u Srbiji?

Opšte je poznato da je naš krizni štab uveo mere zbog kojih su kafići, restorani i ostali ugostiteljski objekti mogli da rade samo do 18h. Nova godina je ove godine dočekana malo drugačije.

Tako su odlučili naši imunolozi i epidemiolozi, i stoga, kako bi sve proteklo u savršenom redu, bez nekih bespotrebnih kazni, posledica još bitnije, mere su se itekako poštovale.

Domišljati ugostitelji su se lepo dosetili i organizovali, već ustaljene, dnevne žurke u većini srpskih gradova. Dnevne žurke su organizovane širom Srbije i veoma su bile posećene. Uz glasnu muziku, dosta pića, a i hrane, posetioci su uživali i na ovaj način. Lepo obučeni, skockani, žene doterane, besprekorno našminkane, divnih frizura, kao da je veče, provod je bio jednostavno rečeno nezaboravan, ianoko nije baš veče.

Naši ljudi su jednostavno naučili da i pod uslovima, kakvi su danas na snazi, nađu način da se razvesele i podruže, zapevaju, zaigraju i nasmeju se. Srpski inat.

docek-nove-godine-srbija-vikend

Preuzeto sa: Free-Photos from Pixabay

Svi lokali: i pivnice, i kafeterije i kafići, svi su se potrudili da ponude što bolji i uzbudljiviji provod,  jer tokom novogodišnje večeri nije bilo mnogo prilike. Uglavnom su to bili mladi, jer naravno njima je to najviše i potrebno, dok su porodice uglavnom priređivale intimne kućne proslave uz bogatu trpezu i dosta pića u veselju.

Krenimo redom obilaziti gradove po našoj lepoj Srbiji:

– Kao što je to i običaj, Beograd, prestonica naše Srbije, je stecište mnogih, kako mlađih tako i starijih stranaca tokom novogodišnjih praznika. Oni izuzetno vole da dočekaju Novu godinu u Beogradu. S obzirom na aktuelnu nepovoljnu situaciju, doček 2021. godine nije „dočekan“ na standardan način uz veliku pompu. Veliki broj Beograđana odlučio je da ostane u svojim toplim domovima i sa najbližima, na ovaj ili onaj način proslavi ludu noć. Naravno, par hiljada Beograđana, našla se na poznatom Trgu Republike, gde su ovu Novu godinu dočekali uz nezaobilazne trubače.

Trubači su uglavnom izvodili svoj poznati performans u Knez Mihailovoj, gde je dosta bilo veselih mladih ljudi. Konkretno (ove novogodišnje noći) rešili su da se pojave sa dobošarom. Prolaznici su se uhvatili u kolo i uz vatromet i kuvano vino, atmosfera je bila fantastična. Kalemegdan je takođe bio popularan ove novogodišnje noći.

Dom Narodne skupštine nije ovog puta poslužio kao mesto veselog novogodišnjeg dočeka.

Međutim, vatromet nije izostavljen i ispaljen je sa nekoliko različitih mesta u Beogradu. Nažalost muzika nije „treštala“ iz kafića i restorana. I čuvena Skadarlija nije obeležila najluđu noć u godini. Na ulicama se mogao sresti poneki stranac, konkretno Englez  (koji je izjavio da će svakako doći ovde i sledeće godine), Leskovčanin… Izuzetno lep vatromet se odigrao i u novobeogradskom bloku 45.

Što se Božića tiče, Beograd je, kao i uvek vrlo primamljiv, jer pripadnici pravoslavne vere obeležavaju ovaj praznik na izuzetno lep način.  Osim što se ljudi skupe u kućama, neizostavno je i pravljenje česnice i paljenje badnjaka, Božić se proslavlja i ispred hrama Svetog Save. Najpre se služi ponoćna liturgija, a zatim i jutarnja uz lomljenje božićne česnice. Ove godine, božićna česnica je bila teška 250 kg, prečnika 3,8 m sa 33 dukata unutra (onoliko koliko je Isus imao godina kada je razapet).

– Jagodina je skromno proslavila doček Nove godine.

Bez proslave, žurki po kafićima, ali sa pirotehničkim sredstvima, zahvaljujući čemu se osećao praznični duh u gradu. Jagodinci su, poput Beograđana, doček uglavnom slavili u svojim kućama. Svakako trg je bio raskošno ukrašen.

– U Subotici, za vreme novogodišnjih praznika, ugostiteljski objekti su bili pod jačom kontrolom komunalne policije i komunalne inspekcije. Naravno, nije bilo nikakvih problema.  Svi subotički kafići i restorani i kafane, radili su do 18h kako je to i određeno svuda u Srbiji. Svi su preko dana bili po raznim kafićima i zabavljali se. Posle toga ponoć dočekali sa svojom porodicom i prijateljima u svojim domovima, ili domovima svojih dragih domaćina. Palić, Bajmok, Čantavir, Tavankut i ostala subotička mesta, su bili bez nekih posebnih svečanih priredbi, ali kao i svuda meštani i gosti su samostalno proslavili doček Nove Godine.

– Tokom najluđe noći, meštani grada Kragujevca, a i oni koji koji su došli u posetu ovde nisu imali priliku da posete neki novogodišnji događaj.

U Kragujevcu nije bilo vatrometa, niti novogodišnje rasvete. Sav novac, koji bi bio potrošen u ove svrhe, preusmeren je na lečenje bolesne dece, humanom inicijativom građana putem svih društvenih mreža. Svakako, veselja je bilo na ulicama i to pojedinačnog, ali i po domovima. Dnevne žurke su i ovde priređene u mnogobrojnim atraktivnim kafićima.

– Srpska Atina, naš lepi Novi Sad, kao i svi ostali srpski gradovi, nije imao organizovan doček. Nova godina u svakom slučaju, bilo je vesela tokom 31.12. uz dnevne žurke, gde je bilo izuzetno veselo i trajalo je od 11h prepodne, pa do 18h. Ugostitelji su se uspešno potrudili da prirede sadržajno dnevno slavlje.  Svi novosadski lokali su bili detaljno dekorisani. Sve je posećalo na zimsku magiju, a sa druge strane sve je bilo vrlo opušteno i spontano. Posle 18h, svi su se premestili u svoje domove ili domove svojih prijatelja, rođaka, da bi dočekali 01.01.2021.

bogata-trpeza-u-srbiji

Preuzeto sa: Anastasia Zhenina from Pixabay

– I u Nišu je bila manje više ista situacija. Osim što je komunalna milicija „raskrinkala“ jednu žurku u lokalnom kafiću, sve ostalo je proteklo u redu. Slavlja je bilo u privatnoj režiji.

– Čačak je bio tokom novogodišnje noći vrlo miran i bez naročitih dešavanja. Čačani su uglavnom dočekali Novu godinu kod svojih kuća, ispaljujući vatromete. Nekolicina je bila tokom dočeka na Gradskom trgu, a u kafićima i restoranima nije bilo nekog dešavanja.

– Što se naših planina tiče, Zlatibor kao najpopularnije planinsko mesto, zimski turistički gorostas, takođe je ostao bez organizovanog dočeka napolju na Kraljevom trgu i po brojnim ugostiteljskim objektima, po kojima je on inače prepoznatljiv. Procenjuje se da je na Zlatiboru bilo oko 30.000 gostiju. Kao i po gradovima, ni ovde nije izostala dekoracija, vatromet i petarde. Turisti su uglavnom slavili u svojoj režiji, pojedinačno i uz trubače.  Svakako, Zlatibor i Nova godina 2021. bila je najposećenija destinacija u Srbiji (oko 20.000 turista registrovanih noćenja). Većina posetilaca Novu godinu je dočekala u tamošnjim hotelima i apartmanima, ali i na Kraljevom trgu, ali kako je već pomenuto bez organizovane proslave. Ovog puta, ovde vatrometa nije bilo, kao ni nekog koncerta koji se tradicionalno ovde organizuje. Domaćini su, kažu, svakako zadovoljni, uzimajući u obzir situaciju u kojoj se nalazimo.

– Nova godina dočekana je i na Kopaoniku.

Zabeležen je veliki broj ljudi tokom novogodišnjih i božićnih praznika, kako na ski stazama, tako u kafićima. Dnevno je na stazama, zabeleženo 3.500 do 4.000 ljubitelja ski sporta. Kapacitet skijališta radio je 80% zbog aktuelne situacije. Treba istaći da su poštovne sve epidemiološke mere. U samom centru i okolnim vikend naseljima, zabeležen je manji broj posetilaca nego inače (prethodnih godina). Sve u svemu, svi pristigli gosti su uživali u svojoj režiji uz najluđu noć u godini, a ponajviše tokom dana na snežnim stazama.

– I naša lepotica Tara bila je skromnije posećena nego inače. Uglavnom su to bila privatna, intimna druženja i sve se svodilo na uživanje u prirodi, po čemu je Tara i znamenita.

Dakle, ne kao uobičajeno, ali slavlja je bilo, kako novodogišnjeg, tako i božićnog. Običaji su svakako ispoštovani. Prase, badnjak, većina je postila pred Božić. Malo drugačije, ali svakako se uživalo, jer smo svi tako navikli. Nova godina i Božić su svakako dostojno proslavljeni. Uz bogate trpeze, muziku i mnogo ljubavi.

Sombor – zbog ovih stvari ga obavezno morate posetiti

Sombor – Prvo što svima padne na pamet kada pomislite na Sombor, to je bogato zelenilo po gradu. U pitanju su pretežno bođoši. Bođoš je listopadno drvo, doneto iz Amerike 1903. godine, iz okoline Misisipija. Bođoši danas formiraju divnu zelenu oazu. Još jedan simbol Sombora je i stari fijaker, oličenje prošlih vremena.

Ovaj prelepi zeleni grad se nalazi u Bačkoj, u njenom severozapadnom delu. Sa zapadne strane grada protiče Dunav, koji odvaja Sombor od Hrvatske. Sa istočne strane grada je Telečka visoravan. Sombor je grad sa 7 trgova i 4 parka, idealan za odmor i opuštanje. S obzirom da je ovo grad sa najviše zelenila u Srbiji, reći ćemo da je ukupna dužina drvoreda u Somboru 121 km. Pored bođoša, tu su i kestenovi, lipe, ginko, platani, sekvoja…

Arhitekturu grada Sombora je oblikovala bogata istorija i uticaji mnogih nacija koji su neraskidivo isprepleteni na ovom prostoru kroz vekove. Trgovi su nešto što nećete sigurno zaobići uz šetnju sa porodicom. Sombor poseduje čak sedam trgova: Trg Cara Uroša, Trg Vidovdanski, Trg Svetog Trojstva, Trg Svetog Đorđa, Trg Republike, Trg Koste Trifkovića, Trg Cara Lazara.

Zdanje Županije

Oni koji su željni kulture, županiju ne smeju da zaobiđu. U njoj se nalazi soba, koliko jedna godina ima dana. U jednoj od njih nalazi se čuvena slika „Bitka kod Sente“, najveća u Srbiji, naslikana na 28 kvadratnih metara platna. Monumentalna i realistična slika Ferenca Ajzenhuta „Bitka kod Sente“ naručena je 1896. godine za proslavu milenijuma od dolaska Mađara u ove krajeve. Slika dimenzija 7 x 4 m predstavlja najveće ulje na platnu u našoj zemlji. Slika je postavljena 1898. godine u županijsku Svečanu salu. Kao što i samo ime kaže, slika prezentuje bitku iz 1697. godine kod Sente. Na slici se ističu austrijski vojnici. Na slici je i njihov princ, Eugen Savojski. On jaše belog, a na crnom konju je grof Palfin. Zabeleženo je hapšenje turskog Kisig Paše. U drugom planu se nazire jačina bitke. Ukoliko hodate dok posmatrate sliku, imate utisak da se slika pokreće. Ova bitka je imala veliki istorijski značaj. Čak 500 Somboraca je učestvovalo u ovj bici. Austrija je žestoko pobedila Tursku, i ona se povlači odavde. Sledi Karlovački mir koji je potpisan 1699. godine.  Pored same slike, treba istaći da je i ram sam po sebi umetnost. Sačinjen je od veštačke pozlate.

Svečana sala se može pohvaliti obogaćenim plafonom. Naime, po njemu se nalaze grbovi zemalja koje su nekada bile pod jurisdikcijom Ugarske. Na središnjem delu je grb grada Sombora. Ovaj grb je delo Eugena Kočiša. U sali još postoje kipovi boginje Atine i Justicije, izrađeni u drvetu.

Ovde možete videti još slika koji su značajne za našu istoriju. Ljubitelji kulture i istorije će biti oduševljeni našim bogatstvima.

Gradska kuća Sombor

Gradska kuća predstavlja najprepoznatljiviji znak ovog grada. Arhitektura koja će vas ostaviti bez daha prezentuje i sliku svih ostalih zdanja u gradu. Gradska kuća kao prepoznatljiv simbol Sombora, proglašena je kulturnim dobrom od velike važnosti. Kuća je podignuta nad bazom starog kaštela kapetana Jovana Brankovića. Jovan Branković je bio bratić i naslednik grofa Đorđa Brankovića. 1717. godine, on je postao kapetan somborskog vojnog šanca. Godinu dana posle izgradio je svoj kaštel. Prednji deo kaštela bio je ka Svetođurđevskoj crkvi. Zapadno od kaštela bio je rukavac reke Mostonge. 1734. godine umro je Jovan Branković i građevinu je kupila uprava grada. Zgrada je služila kao smeštaj magistrata. I kao što je već pomenuto, na mestu nekadašnjeg kaštela, podignuta je Gradska kuća 1842.godine. Izgrađena je u stilu neoklasicizma.

Gradski Muzej Sombor

Sombor je grad prepun kulture i istorije. Zato ne smete zaobići ni gradski muzej. Ovo je regionalni muzej, i vrlo je složen. Muzej je kompleksnog tipa i raspolaže sa oko 40.000 eksponata razvrstanih u pet kategorija: arheološka, numizmatička, istorijska, etnološka i umetnička zbirka. U okviru muzeja je i stručna biblioteka, koja poseduje izdanja od XVIII do XX  veka.

Istorijski arhiv – Pašina kula i Krušperova kuća

Ponovo imamo nešto za ljubitelje istorije. Ovde se zaista oseti trag Turaka i njihovog dugačkog boravka u ovom gradu. Kula kvadratne osnove sa prizemljem i dva sprata, sačuvala je svoj nekadašnji izgled i sa Krušperovom kućom predstavlja jedinstvenu celinu. Danas je u ovoj zgradi sedište Istorijskog arhiva Sombora, čuva arhivsku građu staru više od tri veka. Pašina kula je dokaz nekadašnjeg postojanja Turaka na oim prostorima. 1541. godine, Turci su osvojili Sombor. Nagađa se da su tadašnju coborsentmihaljsku trvđavu doterali za tadašnjeg zapovednika. Kula zajedno sa Krušpervom kućom čini jedinstvenu celinu. Krušper je bio upravnik carine. 1771. godine pravi pravougaonu palatu na jedan sprat. Izgrađena je tamo gde je trebalo sagraditi Županiju. U 19.veku na ovo mesto sagrađena je pošta i telefonska centrala. S obzirom da je danas ovde Istorijski arhiv, možete pogledati građu stariju od 300 godina. Arhiv postoji od 1948. godine. Tu je čak 558 zbirki i fondova koji prate period od 1612. godine. Od tih 558, čak 29 fondova se svrstava kao dobro od izuzetnog značaja, a 74 kao dobro od velikog značaja.

Trg Svetog Trojstva

Drugačije ga meštani nazivaju “Ćelavi trg“. Prvo ime je dobio po spomeniku Svetog trojstva iz 1774. godine. Spomenik predstavlja zahvalnost na jenjavanju epidemije kuge u tadašnje vreme. Pripada umetnosti baroka, graciozno je, elegantno. Stajao je na stubu, odnosno vrhu stuba. 1947. godine spomenik je skinut, u isto vreme i oštećen, i otud ime “Ćelavi trg“.

Grašalkovićeva palata u Somboru

Palata u baroknom stilu, koju je izgradio Antun Grašalković 1763. godine. Ova zgrada je najpre bila karantin za doseljenike iz Nemačke i imigracioni centar. Do 1863. godine, ovde se nalazila telegrafska stanica, a između dva rata, poreska uprava. Posle rata, ovde je bilo sedište policije.

Kronić palata

Ova građevina se svrstava u jednu od najlepših somborski zdanja. Pripada eklektizmu. Sagradio ju je 1906.godine dr Stean Kronić, imućni simborsk advokat. 1938.godine, zgradu su, zbog finansijskih problema, prodali naslednici. Posle Drugog svetskog rata, zgrada postaje vlasništvo države. Na ovom mestu, danas je Trgovinski sud.

Narodno pozorište

Somborsko Narodno pozorište ima Malu i Veliku scenu.Kapacitet Male scene je 100 mesta, a Velike scene 300. 25. novembra 1882. godine odigrana je prva predstava u Narodnom pozorištu. Inicijatori za igradnju pozorišta su bili članovi Deoničarskog društva ovdašnjeg pozorišta. Najbolji rediteljibsu radili u Smboru.Ovde su izvođene velike dramske avangardne literature.

Somborski salaši

Vojvodina je svima poznata po tipičnimr ravničarskim salašima, etno kućama. Takav je i Sombor. Prepun je salaša, vikendica, odmarališta, gde posle obilaska samog centra i impozantne arhitekture možete odmoriti i uživati u odličnoj hrani i dobroj rakiji ili kvalitetnom vinu. Postoje salaši koji su stari preko sto godina i predstavljaju prave etno muzeje sa mnoštvom starih i autentičnih predmeta, koji oslikavaju klasičan lagani vojvođanski način života.

Specijalni rezervat prirode „Gornje Podunavlje“

Verujemo da ste željni prirode. E, pa ovo je pravo mesto za vas. Rezervat svojim prirodnim osobenostima, lepotom, mogućnostima za lov i ribolov i drugim sportsko-rekreativnim aktivnostima poseduje mogućnost razvoja rekreativnog, izletničkog, manifestacionog, eko, seoskog i drugih vidova turizma. Kao što vidite ovde ima za svakoga ponešto i sigurni smo da ćete uživati u ovim ponudama. Rezervat se nalazi u severozapadnom delu Vojvodine. Ovo je izuzetno očuvana ritsko-močvarna celina na reci Dunav. Zovu je drugačije ‘Evropski Amazon’, jer raspolaže velikom biološkom raznovrsnošću.  1989. godine, Gornje Podunavlje je imenovano za međunarodno značajno stanište ptica (IBA). Rezervat je stavljen pod zaštitu 2001. godine kao prirodno dobro 1. kategorije.

Arhitekturu grada Sombora je oblikovala bogata istorija i uticaji mnogih nacija koji su neraskidivo isprepleteni na ovom prostoru kroz vekove. Trgovi su nešto što nećete sigurno zaobići uz šetnju sa porodicom. Sombor poseduje čak sedam trgova. Tu su: Trg Cara Uroša, Trg Vidovdanski, Trg Svetog Trojstva, Trg Svetog Đorđa, Trg Republike, Trg Koste Trifkovića, Trg Cara Lazara.

Ovaj grad ima obilje restorana, kafića i ugostiteljskih objekata gde posle duge šetnje možete da odmorite i uživate u bogatoj srpskoj tradicionalnoj hrani. Etno restorani i čarde su nešto što ne smete propustiti kada dođete u ovaj grad. Odišu toplinom i romantikom koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Mnogo poznatih ličnosti potiču iz ovog grada, svugde ćete videti neki trag naših fantastičnih znalaca, pisaca, sportista. Ovo je grad Laze Kostića, Georgija Brankovića, Jovana Hadžića i mnogih drugih.

Sombor je zaista grad koji treba neizostavno posetiti i u kom se mora prenoćiti jer jedan dan nije dovoljan da se iskoriste sve kulturne znamenitosti,  sjajna priroda. Zato dođite da jednom vožnjom starog fijakera „odlutate“ u Kostićeve pesme.

Uvac – vikend u kraljevstvu beloglavog supa

Uvac je jedno od najvećih prirodnih blaga Srbije i njen prirodni rezervat. Ko god dođe na Zlatibor poželi da poseti i Uvac, ovu prirodnu lepotu. Minimalna nadmorska visina rezervata je 760m, a maksimalna 1322m i predstavljaju jedinstvenu vazdušnu banju koja je odlična za osobe koje imaju zdravstvene probleme. Uvac je planinska reka pa su formirana i tri veštačka jezera: Zlatarko, Sjeničko i Radoinjsko. Ovu dolinu krase prelepi meandri istoimene reke. Meandri koji se mogu videti sa mnogobrojnih vidikovaca ulepšani su beloglavim supovima. Mnogobrojni turisti imaju priliku da vide jedinstven ples supova prilikom parenja koji izgleda neverovatno.

Odličan vikend u našoj zemlji možete provesti upravo ovde jer je mesto za odmor čula vida i celokupnog organizma. Ovaj kraj obiluje i pećinama, uvalama, jamama koje će biti interesantne avanturistima ali i ljudima koji žele da vide više. Krase ih unikatni elementi koje je priroda podarila i koji su veoma privlačni turistima. To je jedan od najvećih pećinskih sistema Srbije, Ušački pećinski sistem u čijem podnožju možete organizovati nezaboravno kampovanje. Pored toga rezervat nudi veliki izbor aktivnosti kao što su ribolov, biciklizam, planinarenje.

PEŠTER I SJENICA

Zbog neistraženih predela i netaknute prirode pravi je magnet za turiste. Ovo nas ništa ne čudi jer je priroda nestvarna u ovom delu Srbije.

Jedna od najvećih visoravni u Evropi veoma je privlačna za sve ljubitelje turizma. Kada govorite o Pešteru kao da čitate neku bajku. Nalazi se iza sedam veličanstvenih planina, opasana raznim rekama, jezerima, pećinama i sve to predstavlja prizor koj vam se čini nestvarnim. Prvo što ćete ugledati kad dođete na ovu visoravan sigurno su nepregledna stada ovaca koja se bele u daljini. Životinje su ovde neizostavne i ono što daje posebnu čar ovoj prirodi. Pešter je veoma poznat po mlečnim proizvodima, a posebno po sjeničkom siru, jagnjetini i dimljenoj govedini, a sigurni smo da pravi gurmani neće moći odoleti i otići a da ne probaju ove specijalitete.

Šetnja po Pešteru zna biti nestvarna i opuštajuća. Dugim šetnjama sigurno ćete doći u Sjenicu, totalno drugačija priča od onoga što se već videli. Sjenica je mesto koje se ugnezdilo u samom centru Peštera. Ovde će vas privući gostoprimstvo naroda, zanimljive priče i legende koje ćete sigurno želeti da čujete. Kroz grad i u njegovoj neposrednoj blizini protiču četiri reke: Uvac, Vapa, Grabovica i Jablanica, od koji se formira Sjeničko jezero. Sa svih strana je okružena planinama i nalazi se baš u samom centru Pešterske visoravni i njene lepote će vas ostaviti bez daha. Sam centar je veoma lep, možete obići  trg i čuvenu Sebilj česmu, jednu od pet na našim prostorima.

Sa koje god strane države da krenete ovde ćete bez problema stići. Dobra lokacija je primamljiva i stanovnicima okolnih država. Jugozapad Srbije odiše lepotama i prirodom kakvu je teško gde naći. Neka vas put nanese na ovu stranu, ali namerno, jer ovi naši biseri retko gde se sreću. Ništa vas ne sprečava da osvojite najlepše visine od svih visina.

Sokobanja – izvor prirode i odmora

Sokobanja je mesto koje odiše velikim brojem raznih delatnosti turizma.

Bogato je seoskim turizmom, zdravstvenim turizmom, ekološkim, manifestacionim, kongresnim, lovnim i ribolovnim turizmom.

Sigurni smo da ste već pronašli nešto za sebe. Pakujte kofere, i ovog leta provedite nezaboravne trenutke u Sokobanji!

Sokobanja je dobro povezana sa svim većim putnim pravcima tako da je dolazak u Sokobanju maksimalno olakšan. Nalazi se blizu gradova Niša i Zaječara, a od Beograda do Sokobanje trebaće vam manje od tri sata vožnje.

Bogatstvo Sokobanje, ali i same okoline nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Zato se ovde obavezno zadržite više dana kako biste uživali u svim lepotama ovoga kraja.
Pitate se sigurno gde možete uživati, šta možete posetiti i raditi u ovom predivnom mestu. Tu smo da vam damo predloge odličnih mesta i aktivnosti koje ne smete propustiti.

Amam

Amam je nešto što se izdvaja kao turističko mesto. U njemu se koristi prirodno topla voda, a izgrađen je na temeljima rimske terme.

Parkovi

Ukoliko volite šetnju i želite da uživate u prirodi, parkove Sokobanje ne smete zaobići. Pored gradskog parka tu je i park „Banjica“ koji se izdvaja od drugih. U njemu se nalazi kupatilo sa bazenom i kadama. Lekovita voda se od davnina koristila za lečenje nervne labilnosti, poremećaja srčanog ritma, povišenog pritiska i kompletnog oporavka organizma. Malo dalje od centra grada nalaze se i park “Vrelo-Borići” kao i park šuma “Čuka II”. Ovi parkovi su prava mesta za šetnju, odmor u prirodi i hladovini. U njima se nalaze mesta za izlete i razni rekviziti za decu pa će poseta ovim parkovima biti pravi ugođaj.

Lepterija i Sokograd

Jedno od najpoznatijih izletišta je Lepterija. Tu možete odmoriti u restoranu i počastiti se raznim specijalitetima. Nezaobilazna je poseta pećini i crkvi Svete Marije. Na putu prema Sokogradu nalazi se pećina Hajduk Veljka. Kada se popnete na Sokograd uživaćete u izvanrednom vidiku. Nemojte se iznenaditi ukoliko iznad sebe ugledate orlove, oni su tu domaći.

Vodopad “Ripaljka”

Ovo mesto odiše raznolikim prirodnim dobrima na kojima mogu svi da pozavide. Tu se nalazi i vodopad “Ripaljka”. Prilaz vodopadu je lepo uređen, na vrhu i u podnožju se nalaze klupe i stolovi za odmor i rekreaciju. U podnožju gde je drveni plato osetićete i relaksantno dejstvo kapljica vode koje vas povremeno pokvase. To stvaranje kapljica vode, poznato kao ”Lenardov efekat”, povećava koncentraciju negativnih jona, a oni su pravi eliksir za organizam.

Reka Moravica

Duž reke Moravice naići ćete na veliki broj plaža. Plaže Župan, Tesnac, Džentlmen, kupališta Lepterija, Brest učiniće vaš odmor nezaboravnim. Oko plaža postoje klupe, mesta za odmor i igru sa prijateljima. Uz ove plaže dobićete kompletno uživanje.

Bovansko jezero

Bovansko jezero je još jedno predivno mesto za kupanje i uživanje. Pogodno je za lov i ribolov, a u okolini se nalaze i mesta za kampovanje pa će avanturistima ovo biti posebna draž.

Kada se vratite u centar Sokobanje odmorite se u restoranima, kafićima sa odličnom ponudom hrane, raznih specijaliteta. Stanovnici ovog kraja izdvajaju jagnjetinu kao njihov glavni specijalitet.

U Sokobanji možete uživati u hrani, šetnji, baviti se planinarenjem, biciklizmom, lovom i ribolovom i nizom drugih aktivnosti koje možete iskoristiti sa vašom porodicom i prijateljima. Kao što je rekao naš Branislav Nušić “Sokobanja, Sokograd, dođeš star, odeš mlad”, i sa ovim stihovima nas podseća da iskusimo ove lepote i da ostanemo zauvek mladi u našim srcima.

Sremski Karlovci – Bogata kulturno-istorijska priča

Sremski Karlovci – ako ste nekada kao dete, srednjoškolac ili student bili u Sremskim Karlovcima na nekoj od ekskurzija možda i niste ispratili priču turističkog vodiča.

Ali kada biste ponovo došli ovde, Sremski Karlovci bi vam ostali u drugačijem sećanju. Sigurni smo da biste, okruženi prelepim zdanjima, poželeli da čujete priču o njima. Karlovačka gimnazija i česma “Četiri lava“ su samo neke od karlovačkih bisera, a njih smo, eto izdvojili, jer su izuzetne lepote i vidno su prikazani u domaćem filmu “Lajanje na zvezde“. Kada se smestite u predivan ambijent nekog od restorana i uživate u bogatoj gastronomskoj ponudi i ukusnim vinima, verujemo da će vas zaintrigirati zdanja koja vas okružuju.

Kulturno-istorijske znamenitosti

Već pomenuta, Karlovačka gimnazija, osnovana je 1791. godine. Zgrada, koja danas stoji kao gimnazija, sazidana je 1891. godine. Bila je to zadužbina Germana Anđelića. Karlovačka gimnazija je filološka gimnazija, gde se proučavaju klasični i savremeni jezici.

Česma “Četiri lava“ sagrađena je 1799. godine, kao završnica izgradnje prvog vodovoda Sremskih Karlovaca. Bivši đak Karlovačke gimnazije, profesor doktor Miodrag Radulovački, 2007.godine je obnovio ovu česmu. Po starom verovanju, ako popijete vodu sa česme, vratićete se u Karlovce.

Grob Branka Radičevića je izgrađen kada su posmrtni ostaci Branka Radičevića preneti iz Beča 1885. godine. Nadgrobni spomenik ima oblik piramide. I ovde je svoj doprinos ostavio profesor doktor Miodrag Radulovački. On je 2011. godine obnovio spomenik, pored česme “Četiri lava“. 

Spomenik Vrangelu je prvi spomenik u svetu, posvećen ruskoj migraciji u svetu. Autor spomenika je Vasilije Azemše, ruski vajar. Vrangel je bio general Ruske armije.

Patrijaršijski dvor je po arhitekturi mešavina pseudorenesansnog i baroknog stila. Unutra se nalazi Muzej Srpske pravoslavne crkve. Ovaj dvor je sedište episkopa sremskog, a takođe predstavlja i letnju rezidenciju srpskog patrijarha.

Karlovačka bogoslovija je osnovana pod inicijativom mitropolita Stefana Stratimirovića, 1794. godine. A drugu, današnju zgradu, sagradio je Georgije Branković zbog Crkveno narodnih fondova, kojima je trebala Bogoslovija. Ovde se takođe nalazi i Arhiv SANU.

Stefaneum je bio đački internat, koji je izgrađen 1903. godine pod inicijativom Georgija Brankovića. Danas ova zgrada predstavlja mesto gde se nalazi Isntitut srpskog naroda. Ovaj Institut je osnovala Sveta srpska zajednica.

Čuvena karlovačka apoteka, je podignuta 1890. godine, i dan danas radi. Osnovao ju je Ludvig Štraser. Enterijer apoteke je osmišljen u Veneciji, i prezentuje stil druge polovine 19.veka.

Kapela mira je podignuta 1817. godine, baš tamo gde je potpisan Karlovački mir. Tim povodom je korišćen okrugli sto za pregovaranje, po prvi put u diplomatiji. Današnja kapela je zamenila prethodnu salu za konferencije, izgrađenu od drveta, po odluci bečkog Ratnog saveta.

Vidikovac je naravno mesto sa koga se pruža predivan pogled, jer su Sremski Karlovci prebogati znamenitostima. Najbolji deo Vidikovca je otvrena scena, koja se sastoji od 2 nivoa. Tu se nalazi i pozlaćeni krst, kao i skulptura Duška Trifunovića.

Magistrat je ustanova koja je bitna, jer je ovde proglašeno Srpsko Vojvodstvo u maju 1848. godine. Ovde se danas nalazi sedište Opštine Sremski Kalovci.

Saborna crkva postoji od 1762. godine. Posvećena je Svetom Nikoli i predstavlja arhitektonski biser 13. veka Vojvodine. U oltaru se nalazi sveti ćivot, gde se nalazi deo moštiju Svetog Arsenija Sremca. Ikonostas ove crkve je pravo remek delo, koje pripada stilu srpskog baroknog slikarstva.

Donja crkva, je crkva, posvećena apostolima Petru i Pavlu. Crkva je karakteristična po platanu, koji se nalazi u porti crkve. On prezentuje prirodni spomenik Sremskih Karlovaca, te je stoga pod zaštitom države.

Gornja crkva je sagrađena 1746. godine. Posvećena je Vavedenju Presvete Bogorodice. Mnogobrojni ugledni ljudi iz Sremskih Karlovaca su sahranjeni ovde, između ostalih i Lukijan Bogdanović i Georgije Branković.

Rimokatolička crkva je posvećena Svetom trojstvu. Krasi je barokni stil, naročito zapažen na portalu crkve. Nekada se na ovom mestu nalazila benediktanska bazilika.

Sremski Karlovci i prirodne znamenitosti

Kada govorimo o prirodnim lepotama, Sremski Karlovci, takođe ima dosta toga da ponude. Karlovci su su bogata i raznolika destinacija.

Dunav protiče levo od Sremskih Karlovaca. Osim toga što oživljava putnički rečni saobraćaj, Dunav kao reka omogućava brojne mogućnosti za nastanak i razvijanje sportskih sadržaja. Planira se i izgradnja kampa.

Dvorska bašta je kompleks koji se sastoji iz 2 dela: jedan deo podrazumeva šetalište (donji deo), a drugi deo teren za sportsko-rekreativne sadržaje. Nalazi se pola kilometra od centra Karlovaca. Ovo je nekada bila najstarija botanička bašta u Srbiji. 

Koviljsko-petrovaradinski rit je rezervat pirode. Nalazi se pod zaštitom države. Ono što ga svrstava u ovu kategoriju je prirodna atraktivnost i raznovrsnost, odnosno biodiverzitet. Ovaj prostor je dobro očuvan, i može se pohvaliti retkih biljnim i životinjskim vrstama.  1989. godine Koviljsko-petrovaradinski rit je imenovan kao internacionalno značajno stanište ptica (IBA).  On je takođe 2004. godine svrstan u zaštićena područja zavisnih od vode.

Stražilovo je naše znamenito izletište. Nalazi se u samom nacionalnom parku “Fruška Gora“. Stražilovo je izuzetno posećeno kada su u pitanju đačke ekskurzije, ali takođe ga zovu i “stecište pesničkog hodočašća“ zahvaljujući Branku Radičeviću. Ovde se nalaze njegovi posmrtni ostaci, a takođe, ovde se svake jeseni organizuje “Brankovo kolo“, manifestacija u čast zaostavštine Branka Radičevića.

U Sremskim Karlovcima postoji mnoštvo spomenika prirode.

Spomenućemo stablo divljeg kestena. Ovo drvo se nalazi u ulici Mitropolita Stratimirovića. Smatra se da je stablo staro 15 godina. 

Zatim, platan koji se nalazi u dvorištu Donje crkve, u istoj ulici, gde je već pomenuti kesten, ulici Mitropolita Stratimirovića. Platan je visok više od 30 m, a smatra se da mu starost dostiže 150 godina. 1960. godine, postavljen je na listu zaštićenih dobara, prve kategorije. 

Na Trgu Branka Radičevića, u dvorištu Karlovačke gimnazije, nalaze se dva stabla tise. Pripadaju trećoj kategoriji zaštićenog prirodnog dobra. Pretpostavlja se da je njihova starost 100 godina.

Još jedna tisa, ali jedna, i to u parku Patrijaršijskog dvora. Ova tisa je stara više od 90 godina. Svrstava se takođe u treću kategoriju zaštite.

Drvo crnog duda je takođe  ulici Mitropolita Stratimirovića, pripada trećoj kategoriji zaštite i staro je 220 godina.

Herbarijum Andreasa Volnija je botanička zbirka, nastala krajem 18.veka. Kategoriše se kao nepokretno prirodno dobro. Herbarijum je ime dobio po direktoru Karlovačke gimnazije, Andreasu Rafaelu Njolnu. Kasnije, herbarijum je dopunjen od strane njegovih sledbenika. Herbarijum stoji u Karlovačkoj gimnaziji. Unutar ove zbirke se nalazi 6300 primeraka.

Bogata kulturno-istorijska priča o Sremskim Karlovcima datira iz perioda Rimljana. S tim u vezi, još u doba Rimljana, su se u Sremskim Karlovcima i na Fruškoj gori proizvodila vina koja su dostigla svetsku slavu, kao što je nadaleko poznati Bermet. Monasi su proizvodnju ovog aromatičnog vina pravdali time da se ono, sa dvadesetak travki i začina, ustvari koristi kao medikament. Za vreme habzburške monarhije bermet je korišćen kao diškrecija. 

A kada smo kod vina, ne smemo propustiti Grožđenbal. Svake jeseni u Sremskim Karlovcima, prestonici vina, organizuje se ova manifestacija u slavu berbe grožđa. Glavna ulica u Karlovcima je prepuna drvenih štandova u kojima vinari prezentuju svaki svoje vino, i nadmeću se čije će se vino najviše dopasti  ljubiteljima. Rizling, merlot, kaberne… pored vina, ovde se prodaje i kuglof, jer on najbolje ide uz bermet, vino koje predstavlja ponos Karlovaca. Takođe, ovde možete kupiti, rakiju, ajvar, suvenire…

O čuvenim karlovačkim vinima, gastronomskoj ponudi, ali i o Pravoslavnom sabornom hramu svetog oca Nikolaja, jednoj od najlepših crkava koju danas možemo videti, ne samo u Vojvodini već i u celoj Srbiji pričali smo sa Jasminom Stanković, turističkim vodićem. Uživajte u legendama i pričama o Patrijaršijskom dvoru, Bogosloviji, Karlovačkoj gimnaziji, Česmi četiri lava, Kapeli Gospe od mira, Dvorskoj bašti, Branku Radičeviću, Stražilovu.

U videu korišćeni kadrovi promo videa Turističke organizacije Sremski Karlovci i 4K-Sremski Karlovci

Vrnjačka banja – za sva godišnja doba

Gde se nalazi Vrnjačka banja?

Vrnjačka banja je jedna od najpoznatijih banja u Srbiji. Nalazi se u centru Srbije, od Beograda je udaljena 200 km. Severno od banje je zapadno Pomoravlje, a južno je 100 km dugačka klisura Ibra. Vrnjačku banju okružuju mnoge planine. Najbliža je planina Goč, a tu su i Željin, Kopaonik, Stolovi. Zahvaljujući tome, što je okružena ovim planinama, Vrnjačka banja ima mikro klimu izuzetno povoljnog i prijatnog karaktera i brojne izvore mineralne vode.

Mineralne vode u Vrnjačkoj Banji i njihove povoljnosti izvora su se koristile još u doba Rimljana. Na osnovu arheoloških nalaza, došlo se do zaključka da su od II do IV veka, oni pravili lečilište pod imenom AQUAE ORCINAE. Mesto je služilo za lečenje i oporavak, gde su pristizali legionari legije Klaudijana i Flaviana. Vrnjačka banja pripada delu Srbije sa najznačajnijim spomenicima srednjevekovne kulture. Najveće blago je freskoslikarstvo, koje je uglavnom pod zaštitom UNESCO-a.

Leto je posebno bogato kuturnim i zabavnim sadržajem u Vrnjačkoj banji i tokom cele godine, sportisti se mogu ovde pripremati jer postoji dosta sportsko-rekreativnih objekata i terena.

Što se tiče mineralne vode u banji, njeno masovno korišćenje je počelo 1970.godine. Voda je počela da se prodaje u staklenim flašama i osvaja region svojim kvalitetom. Ime joj je „Vrnjci“.

Smeštaj u Vrnjačkoj banji

Vrnjačka banja apartmani i Vrnjačka banja hoteli su svakako najtraženiji pojam na Googlu. U banji postoji mnogobrojni smeštaj, privatne kuće, apartmani i vikendice, kao i mnogobrojni hoteli i luksuzni i novi termalni i spa centri. Mi preporučujemo Aster apartmane

Zašto je okolina Vrnjačke banje tako primaljiva za turiste?

U Vrnjačku banju se dolazi na lečenje, na odmor, pojede slasna palačinka u obližnjem kafeu, ali i prošeta. Vrnjačka banja je idealno mesto za to.

Parkovi Vrnjačke banje

Ono što, pored lekovitih voda, čini jednu banju su parkovi. Najveći je Vrnjački park. Bujan je i nepregledan. Kroz njega protiče Vrnjačka rečica. Dužina staza u parku je 2 km, oivičenim lipama. Šetnja ovim parkom u Vrnjačkoj banji je prava relaksacija i uživanje u zvucima ptica i prirode. Površina parka je 3000 kvadratnih metara. 2011.godine, izgrađen je Japanski vrt u ovom parku, koji predstavlja harmonično jedinstvo i sklop elemenata žive i nežive prirode, koji se u ovom slučaju dopunjuju. Mnogobrojni su benefiti ovog vrta: upotpunjuje biljnu raznovrsnost i ukazuje na način  odnosno kulturu življenja Japanaca. U središnjem delu vrta je jezerce sa ostrvom. Na ostrvu je čajna kućica. Malo brdo pored ima vodopad i most.

Most ljubavi

Most ljubavi je veoma poznat most u Vrnjačkoj banji za koje je vezana jedna interesantna priča. Neposredno pre Prvog svetskog rata, upoznali su se i zavoleli oficir Relja i učiteljica Nada. Svi Vrnjčani su znali za tu ljubav, jer su se mnogo voleli i obećali su se jedno drugom. Pošto je uskoro došao rat, Relja je otišao u Grčku na ratište. Tamo se zaljubljuje u prelepu Grkinju, i zbog toga raskida svaku vezu sa Nadom. Ona zbog toga iz dana u dan kopni i na kraju umire nesrećna.

Poučene ovom pričom, devojke ne želeći da im se ovako nešto desi, kupuju katance, pišu svoja imena i imena svojih dragih na te katance, a potom ih kače za ogradu mosta, gde su se Relja i Nada sastajali. Simbolično, ključeve bacaju u reku, a katanci zauvek ostaju na ovom mostu ljubavi. Prošlo je mnogo vremena, uz neka nova dešavanja, neke nove ratove, ali običaj kačenja katanaca na ogradu mosta je ostao. Na osnovu priče o Relji i Nadi, Desanka Maksimović je napisala ljubavnu pesmu „Molitva za ljubav“ u čast njihove ljubavi. Banja je postala poznata i po ovom mostu.

Festivali, koncerti i Vrnjački karneval

S  obzirom da je ovo jedna od najpopularnijih banja, a ujedno i jedna od najpopularnijih turističkih destinacija u Srbiji, možemo reći da su tome doprinela brojna dešavanja. Mnogo je koncerata ovde održano i banja je bila domaćim brojnim pevačima i bendovima: Magazin, Jelena  Rozga, Haris Džinović, Zdravko Čolić, Film, Masimo Savić… ali dosta i stranih izvođača: Vaja Con Dios, Toto Kotunjo, Boni Tajler… Pored koncerata, postoji dosta festivala klasične muzike, kao i narodne muzike, jednom rečju – za svakoga ponešto.

Najznačajnija manifestacija u Vrnjačkoj banji je Vrnjački karneval. Treći po veličini u Srbiji, odmah posle Guče i Egzita. Karneval traje sedam dana i skupi oko 200 000 posetilaca. Sastoji se od maskenbala, predstava, festivala… Naravno, u fokusu je Velika međunarodna karnevalska povorka. Zahvaljujući brojnim karnevalskim grupama, posetioci banje uživaju u velikoj zabavi i provodu, zaboravljajući na svoje probleme kod kuće. Karneval vremenom postaje sve veći i ima sve veći broj posetilaca. Zahvaljujući svojoj popularnosti, Ministarstvo trgovine, turizma i usluga je dodelilo prestižnu nagradu „Turistički cvet“ u kategoriji najbolje manifestacije.

Što se tiče nastanka karnevala, sve je počelo od kermesa (zabava, obično dobrotvorna). Ove zabave su organizovane na terasi modernog banjskog kupatila. Svi stanovnici banje i okoline su učestvovali u organizaciji ovih svečanosti. Gosti su bili sa svih strana. U vreme kermesa, banja je blistala, puna cveća, uz muziku… Terase su bile  izvanredno dekorisane, tu je bio i vatromet. Svaki kermes je počinjao uvodnim rečima člana, najčešće direktora neke dobrotvorne organizacije. Sledili su nastupi glumaca, pevača…Na stolovima, žene su postavljale svoje torte, sve lepšu od lepše. Program je uključivao i izbor lepotice. Sve u svemu, bile su ovo, divne zabavne noći. Pored kermesa, organizovali su se i maskenbali, tačnije pedesetih i šezdesetih godina u organizaciji tada najpopularnijih hotela „Zvezda“, „Sloboda“…

Kasnije, ta uloga bila je namenjena kafeu „Lipa“, a onda kafe „Elegant Drašković“, kafe „Savka“… S početka šezdesetih godina, Vrnjačka banja postaje karnevalsko mesto. Nedugo se ovde organizuju karnevaleske povorke, i posle samo nekoliko godina, karneval gubi značaj. Da se ova manifestacijane bi potpuno ugasila, Turističko sportski centar „Vrnjačka banja“ osniva „Međunarodni Vrnjački karneval“. Njegovo održavanje započinje 2005. godine u julu mesecu. Sadržan je od brojnih kulturnih, zabavnih i sportskih manifestacija. Glavni događaj karnevala je međunarodna velika karnevalska povorka. Prve godine održavanja, 2005 .godine, povorka se sastojala od 34 karnevalske grupe, što iz inostranstva, što iz zemlje. Brojala je preko 1500 učesnika. Kasnije nastaje i dečija povorka.

Izleti u Vrnjačkoj banji

Vrnjačka banja ima šta da ponudi kada su u pitanju izleti u okolilni. Tu su brojni kulturno-istorijski spomenici, manastiri, tvrđave, čudesne reke, vinogradi. U blizini je planina Goč sa sjajnom klimom, četinarskim i bukovim šumama, malinjacima i šljivicima. Ovde se može uživati u šetnji i usput brati lekovito bilje i šumske plodove. Ovde ima dosta ribnjaka sa gočkom pastrmkom. Pored planine Goč, veoma interesantna je Zapadna Morava, naročito za ribolovce. Ovde je veoma prijatno za vreme vrelih letnjih dana. Moramo pomenuti i vino iz ovog kraja, kao i puteve vina. Obilazak župskog vinogorja je nešto što ne treba izostaviti. Tu ćete probati najbolja vina sa dugom porodičnom tradicijom.

Ski staza na planini Goč

Ova banja će privući i ljubitelje zimskih sportova jer je planina Goč, samo 1 km udaljena od Vrnjačke banje. Postoje uređene 2 ski staze. Njihova širina je 60m, a dužina 520m. Pogonska stanica se nalazi na 990 m nadmorske visine. Odatle skijaši kreću ka vrhu. Kapacitet ovog skijališta je 1195 skijaša na sat. Takođe, specijalan doživljaj je i skijanje noću. Dok skijate, možete se usput odmoriti i osvežiti u nekom od ugostiteljskih objekata.

Veštačka stena

Još jedna banjska atrakcija, koja vrnjačku banju i njenu turističku ponudu čini još bogatijom. Veštačka stena za sportsko slobodno penjanje, “free climbing“, idealna je za one koji žele aktivan odmor. Stena se nalazi u parku Vrnjačke banje. Zajedno sa japanskim vrtom, teniskim terenima i dečijim igralištem, formira jedinstvenu prepoznatljivu celinu. Tu je planinarski klub “Goč“ koji će podržati svakog ko želi da proba ovu stenu.

Atrakcije za najmlađe u banji

Veliki broj dece će posebno uživati u ovom mestu jer ima dosta atrakcija koje su pripremljene za njih. Vozić saobraća parkom u letnjim mesecima u kom pored dece mogu učestvovati i odrasli i uživati u mirisima, skulpturama i biljnim vrstama koje krase ovaj park. Luna park, koji se nalazi na vrnjačkoj promenadi kraj restorana Srbija, na velikoj čistini pored izvora Jezero uživaće i deca i odrasli. Ukoliko volite avanturu, akciju i ludu zabavu ovo je pravo mesto za vas. Šarolika ponuda raznih đakonija od ringišpila, vrteški, autića, tobogana, trambolina probudiće maštu i igru u vašem detetu.

Zamak Belimarković, Zamak kulture

Još jedna znamenitost Vrnjačke Banje koju je nemoguće zaobići. Jedna od najstarijih i najreprezentativnijih građevina ovo mesto čini posebnim. Danas se u njemu nalazi Zavičajni muzej koji je kompleksnog tipa sa arheološko, etnografskom, istorijskom, umetničkom i prirodnjačkom zbirkom. U stalnoj postavci su tri izložbe, ulaz je dostupan svima, a vama preporučujemo da deo svog vremena posvetite našem kulturnom bogatstvu.

Manastiri u okolini Vrnjačke banje

Duhovni mir i miris prirode osetićete u nekim od naših najpoznatijih manastira. Ukoliko dođete u ovaj kraj ne smete zaobići manastire Studenicu i Žiču. Oba manastira nalaze se u okolini Vrnjačke Banje. Studenica je na 80 kilometara od Vrnjačke Banje. Na putu do Studenice svratite u Žiču, ali i Matarušku Banju kroz koju ćete proći. Tu možete uživati u šetnji po prirodi, ručati i popiti vrhunsko vino iz obližnjih vinarija.

Možete posetiti i predivni manastir Gradac, lepota samog manastira i priroda oko njega će vas ostaviti bez daha. Manastir Ljubostinja i Đurđevi stupovi su obližnji manastiri koje možete posetiti i uživati u njihovim lepotama.  Ne propustite tvrđavu Maglič  koja izgleda zapanjujuće i jedinstveno u našem kraju. Ukoliko vas zanima prošlost obavezno posetite misteriozni Maglič i upoznajte se sa neobičnom istorijom.

 

Bežite već danas od gradske buke i gužve u oazu mira i prirode, pakujte kofere i potražite mir baš u Vrnjačkoj banji. Podarite sebi i svojoj porodici odmor kakav zaslužujete uz najbolju ponudu koju ćete maksimalno iskoristiti.

Vršac – Šta posetiti, ako vas put odvede ovde

Vršac je jedan od najlepših gradova Banata, ali i Srbije. Ovaj grad pruža razne znamenitosti koje ne smete propustiti.

U poslednje vreme dosta ljudi se odlučuje da ovogodišnji odmor iskoristi u našoj zemlji. Ako niste još odlučili gde da provedete vikend u Srbiji, kraći izlet, druženje sa porodicom, imamo pravo rešenje za vas.

Vršačka kula

Kula je simbol grada, ali i cele okoline. Retko koji grad u Srbiji može da se pohvali ovakvim znamenjem. Najočuvaniji deo tvrđave je donžon kula, ali su pronađeni, a zatim i obnovljeni ostaci bedema, palate, polukružne kule i peći. Vršački zamak je otvoren za razgledanje od maja do septembra,  a od oktobra do aprila radi po principu najavljene grupne posete.

Katedrala

Vršačka katedrala je još jedan simbol banatskog grada. U Vršac ne možete doći da ne vidite ovo prelepo znamenje. Unutrašnjost je ukrašena izrezbarenim nameštajem, zidnim i oltarskim slikama, vitražima i skulpturama. Pored enterijera možete videti i orgulje zbog čega je ova bogomolja i koncertna dvorana.
katedrala-vrsac

Vinarija Vinik Vršac

Nakon obilaska svih predivnih znamenitosti sledeći korak je odmor. Odmorite se i uživajte u vinariji Vinik koja je jedna od najpoznatijih u ovom kraju. Poslužite se dobrim vinom, hranom i neka uživaju sva čula.

Vršac je poznat po organizaciji događaja i raznih manifestacija. Dešavanja su organizovana na način da se svako može opustiti i pronaći nešto za sebe. Grožđebal, vršačka pozorišna jesen, prolećni sajam cveća su samo od nekih festivala koji se odvijaju u ovom gradu.

Proleće na vršačkom jezeru

Pravi hedonizam osetićete na trodnevnoj manifestaciji koja se organizuje na vršačkom jezeru. Odlikuju je razni bogati sadržaji kao što su rok koncerti, takmičenje u pecanju, kuvanje riblje čorbe i lovačkog gulaša, razna sportska dešavanja.
vrsacko-jezero

Festival “Vršački venac”

Bogatstvo naše kulture i tradicije videćete upravo na ovom festivalu. Deca će biti oduševljena igrom i pesmom raznih ansambala koji dolaze iz celog sveta. Posetioci za vreme festivala imaju priliku da uživaju u tradicionalnim plesovima i muzici različitih delova sveta, konzimiraju hranu i piće i vide lepote koje nemaju priliku da vide na nekom drugom mestu.

Rolerijada Vršac

U ovo vreme se organizuje rolerijada sa čim se zvanično otvara sezona Leto na jezeru. U ovome posebno uživaju mlađi sugrađani, a ova manifestacija je privukla pažnju i ljudi i dece sa strane. Ovo je odlična prilika da provedete vikend u Srbiji i priuštite svojoj deci i porodici neizmernu radost.

“Vršac, lepa varoš”, kao što je napisao naš Jovan Sterija Popović najpoznatiji Vrščanin. Svi koji posete Vršac se slažu sa ovom rečenicom. Videli ste gde sve možete uživati u ovom prelepom gradu, odmoriti, šetati, ali svašta naučiti. Ovo leto je rezervisano za našu zemlju, neka tako i ostane uz času dobrog vina i pogled kao iz bajke.
vrsac-rolerijada

Najbolji restorani i kafići na Kopaoniku

Kopaonik je jedna od najlepših turističkih destinacija naše zemlje. Ukoliko ne možete da se odlučite gde biste otišli na izlet ili kraći odmor, Kopaonik je uvek sjajno rešenje. Predivna priroda, odlična lokacija, veliki izbor smeštaja i ugostiteljskih objekata vas neće izneveriti. Naći ćete baš ono što ste tražili.

Bitna karakteristika tog kraja je svakako kuhinja i razne đakonije koje vam nude. Zbog toga je u ponudi lep izbor restorana, kako naše, tako i internacionalne kuhinje.

The Camelot Kopaonik

Zbog svoje lokacije, ambijenta, kuhinje ali i divne tople atmosfere, restoran The Camelot je vodeći na Kopaoniku. Jednostavno, morate posetiti ovo mesto i vaša sva čula će potpuno uživati. Veliki izbor jela, pre svega domaće kuhinje, nijednog gurmana neće ostaviti ravnodušnim. U ponudi su razne vrste čorbi, salata, veliki izbor mesa i ribe, a na kraju se uvek možete počastiti nekim slatkišem. Kompletan obrok na jednom mestu, a zbog pristupačnih cena ovo je uglavnom prvi izbor posetilaca Kopaonika. Naročito ako ste ljubitelj rebaraca, jer vas upravo u Camelotu očekuje najbolja porcija.

Priuštite sebi i najbližima nezaboravan provod posebno u zimskom periodu. Lokacija ovog objekta je na odličnom mestu. Nalazi se u blizini hotela „Grand“ i samog centra što je veoma značajno, jer posle naporne šetnje ovde možete da se opustite i uživate u čarima snežne prirode.

Koala vila Bjanka Kopaonik

Ovo je još jedan restoran u nizu koji se nalazi u top 10 najboljih restorana na Kopaoniku. Zanimljiv ambijent koji se uklapa u celu atmosferu će vas ostaviti bez daha. To je nešto što krasi ovaj restoran pored velikog izbora hrane i pića. Kuhinja je internacionalna, a može se pohvaliti svojim dugim poslovanjem od preko 25 godina.

Komita

Etno restoran i konačište Komita se nalazi u vikend naselju koje je udaljeno 3 km od Ski staze. Ovde možete uživati u pravoj tradicionalnoj kuhinji. Uz njihov miris i ukus prisetićete se detinjstva i lepih trenutaka provedenih u krugu porodice. Na meniju su razne vrste pita, proja, lepinja, gulaš, sarma. Od slatkiša obavezno probajte njihovu čuvenu pitu sa borovnicama i uživajte u toplom planinskom ambijentu uz pucketanje vatre iz kamina.

Keops

Jedan od najpoznatijih restorana na Kopaoniku je i Keops. Ako ste željni prave planinske atmosfere ili da se malo ugrejete nakon skijanja, svratite u Keops i uživajte u ponudi dobrog pića i hrane. Slatkiši, palačinci su pravi izbor i ne smete ih propustiti ukoliko svratite u ovaj objekat.

Etno kuća Koliba

Mnogi posetioci su zadovoljni ovim restoranom, zato je on uvek dobra preporuka. Razlozi zašto se upravo on nalazi među prvih deset najpopularnijih su ukusna hrana i pristupačne cene, koje će vas privući da se vraćate iznova i iznova i probate razne specijalitete.

Ovde imate predloge gde da uživate u hrani, vaše je samo da obezbedite smeštaj, spakujete kofere i ovaj vikend obradujete vašu porodicu nezaboravnim provodom.

Vaučer za odmor u Srbiji – kako doći do njega?

Ukoliko želite da godišnji odmor provedete u Srbiji ili bar napravite kratak predah od svakodnevnih obaveza u vidu produženog vikenda imate mogućnost da to učinite veoma povoljno uz besplatni vaučer za smeštaj.

Ono što je važno da znate ukoliko planirate da se prijavite za besplatne vaučere jeste da se vaučerom mogu platiti isključivo usluge smeštaja.  To može u ugostiteljskim objektima izvan vašeg mesta prebivališta u trajanju od najmanje pet noći. Vrednost vaučera je 5000 dinara, a ukoliko je iznos računa za smeštaj veći, korisnik je dužan da ostatak sume isplati iz sopstvenih sredstava.

Prijava za vaučere podnosi se lično uz potrebnu dokumentaciju. Jedino je za korisnike prava na dodatak za pomoć i negu drugog lica i ratne vojne invalidi, kao i civilne invalide rata podnošenje prijave i stavljanje na uvid potrebne dokumentacije može izvršiti drugo lice.

Vaučer se može iskoristiti najkasnije do 20. novembra 2021. godine.

Ko može dobiti vaučer?

-korisnici prava na penziju

-nezaposlena lica iz evidencije Nacionalne službe za zapošljavanje i druga lica na evidenciji (korisnici posebne novčane naknade i privremene naknade)

-korisnici prava na dodatak za pomoć i negu drugog lica

-radno angažovana lica sa primanjima koja ne prelaze neto iznos 70000 dinara mesečno

-ratni vojni invalidi i civilni invalidi rata

-korisnici prava na naknadu na porodičnu invalidninu po palom borcu

-nosioci aktivnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva koji su se izjasnili da se bave isključivo poljoprivredom, upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava

-studenti prvog, drugog i trećeg stepena

Korisnik vaučera može ostvariti pravo na subvencionisano korišćenje usluga smeštaja u ugostiteljskim objektima samo po jednom osnovu.

Kako ga dobiti?

Prvo morate izvršiti rezervaciju smeštaja i popuniti Prijavu za vaučereUz prijavu obavezno je dostaviti na uvid fotokopiju lične karte ili pasoša, kao i potvrdu ugostitelja da je izvršena rezervacija smeštaja na njegovo ime. Ona može biti poslata korisniku i elektronskim putem, kao email ili skeniran dokument, koji je potpisan od strane ugostitelja. Potvrda treba da sadrži period rezervacije i ime i prezime lica na koga glasi.

Na uvid se stavljaju sledeća dokumenta:

Za penzionere: fotokopija rešenja o ostvarenom pravu na penziju. Ili original penzionog čeka odnosno drugi originalni dokument (overeni izvod, potvrda) koji izdaje banka sa teritorije Republike Srbije, a koji potvrđuje novčani priliv po osnovu ostvarenog prava na penziju.

Radno angažovana lica: original potvrde o zaposlenju i ostvarenoj zaradi isplaćenoj u mesecu koji prethodi mesecu u kome se podnosi prijava. Nju izdaje poslodavac ili isplatni listić za zaradu isplaćenu u mesecu koji prethodi mesecu u kome se podnosi prijava.

Studenti: original potvrdu visokoškolske ustanove o statusu studenta prvog, drugog ili trećeg stepena, za tekuću školsku godinu. Uz to i fotokopiju prve, odnosno druge strane indeksa, sa slikom i ličnim podacima.

Popunjena prijava, sa potrebnom dokumentacijom podnosi se na šalterima JP Pošta Srbije, najkasnije do 15. oktobra 2020. godine.

Prijavljenim licima, koja su stekla pravo na vaučer, Ministarstvo, preko, JP“Pošta Srbije, dostavlja vaučere, lično na adresu, putem preporučene pošiljke.

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija je propisalo da ugostitelj može pružati usluge smeštaja od narednog dana od dana objavljivanja njegovog imena na listi ugostitelja. Koji su ugostiteljski objekti u kojima je moguće iskoristiti vaučere pročitajte ovde.

Po završetku korišćenja usluge smeštaja, korisnik vaučera, odnosno njegov zakonski zastupnik (roditelj, odnosno staratelj), potpisuje vaučer. Ugostitelj popunjava vaučer sa potrebnim podacima i potpisuje ga. Po završetku korišćenja usluga smeštaja ugostitelj je u obavezi da korisniku izda fiskalni isečak za pružene usluge.

Jezera u Srbiji koje morate posetiti

Jezera u Srbiji su brojna i jedna od najlepših. Možda su sva jezera ove divne zemlje najlepša jezera u Srbiji. Veštačka ili prirodna, mala ili velika, veoma poznata i ona manje, sva su atraktivna. Uglavnom su uokvirena dodatnim prirodnim atrakcijama.

Ovo skupa čini jedinstvni eko sistem. Ili ovakve celine možemo nazvati rajskim ambijentima. Otići na neko od naših prelepih jezera je garancija da ćete provesti divno vreme. U zavisnosti od doba godine, možete se okupati i sunčati. Šetnja je, naravno, moguća u svako doba godine. U zavisnosti od jezera, uživaćete i u još ponekim prirodnim, ali i kulturnim atrakcijama. Najlepša jezera u Srbiji su bitan deo ranovrsne turističke ponude naše lepe zemlje.

Palićko jezero

Uglavnom se pomisli na Palić, kada je u pitanju odmor i rekreacija u Vojvodini.  Jezero se nalazi na samo 8 km od Subotice. Najpre legenda o ovom jezeru: pastir Pavle je izgubio ovce koje je čuvao i zbog toga se rasplakao. Suzama je stvorio jezero, i zato je voda u njemu slana. Po naučnim teorijama, voda je slana jer predstavlja ostatke Panonskog mora.

Palić je destinacija koja pruža raznovrsnu zabavu. Kupanje, šetnja, uživanje u dobroj zabavi, pecanje, posmatranje ptica…Zahvaljujući svojoj lepoti i redovnom održavanju i uređenosti, Palić je jedan od najpopularnijih izbora za izlete i produžene vikende, kako domaćih tako i stranih turista. Obala celog jezera je 17 km.

Zbog svoje pogodne temperature (između 18 i 25 stepeni), Palić je odlično mesto za kupače. Raspolaže i lekovitim blatom, pa je i banjski oporavak ovde popularan.

Tokom leta na Paliću se organizuje Festival evropskog filma. Tada se ovde razvija veliki skup regionalnih filmskih umetnika (glumaca, kritičara, stvaralaca…) Specifičnost ovog festivala je da je sadržaj festivala apsolutno evropski.

Pored fantastičnog festivala, pomenućemo i primamljivi zoološki vrt. Veliki deo životinja u njemu nije smešteno u kaveze već se slobodno kreće po određenim delovima vrta, koji su ograđeni. Mimo zoološkog vrta, flora i fauna ovog kraja je izvanredna i zaštićena. Treba istaći močvarni kaun, raritet među orhidejama.

Belocrkvanska jezera

Sedam magičnih jezera mame svakog. Svako je lepo na svoj način. Ceo kompleks je destinacija i za ribolovce i surfere, decu, mlade, porodice. 

Sve je počelo 1904. godine, kada je područje mesta Bela Crkva poslužilo za eksploataciju i iskopavanje šljunka za industrijske potrebe. Na ovaj način su nastala jezera. Ovde je razvijen izletnički, rekreativni, sportski i manifestacioni turizam. Posmatrači ptica i ribolovci takođe vole da dođu ovde. Prvo što ćete primetiti kada dođete ovde je atraktivan pejzaž. Belocrkvanska jezera zovu i “bisernom ogrlicom Banata“.

Vračevgajsko jezero poseduje kampove i bungalove. Naravno, tu je i kafić i restoran. Na šljunkovitoj plaži postoje suncobrani i ležaljke, a za decu tobogan i klackalice. Ribolovci pretežno biraju Šaransko jezero, ali i oni koji hoće mir. Šljunkara poseduje široku plažu sa tuševima i ležaljkama. Na plaži je kafić i brza hrana. Najezeru Šljunkara postoji i malo ostrvo. Glavno jezero poseduje betonsku plažu.

Ako želite izuzetno uređene plaže, dosta šume, bogatu jezersku vegetaciju i uredno pokošenu travu, izvolite na Belocrkvanska jezera.

Zlatarsko jezero

I ovo je veštački napravljeno kao i Palićko. Nalazi se u dolini Uvca i nalazi se između planine Zlatara i Murtenice. Treće je po veličini u Srbiji posle Đerdapskog i jezera Perućac. Brana izgrađena na jezeru je najveća kamena brana u Evropi. Okolina ovog jezera je prirodno stanište beloglavog supa što ga još više izdvaja od drugih jezera. To je nešto što i krasi i izdvaja Zlatarsko jezero pored svih lepota koja nudi.

Perućac

S pravom možemo reći da je ovo jedan od najlepših krajeva zemlje Srbije.  Nalazi se u opštini Bajine Bašte. 

Perućačko jezero je veštačkog porekla. Zbog izgradnje hidroelektrane “Bajina Bašta“, reka Drina je pregrađena i tako je nastalo Prućačko jezero. U pitanju je veštačko akumulaciono jezero. Reka Drina ga snabdeva vodom. Jezero je duboko 60 m, dugačko 54 km, a široko i do 1000 m. Nadmorska visina jezera je 290 m. Pretežno je smešteno u kanjonu reke. Tu je obala veoma strma, sa kamenim liticama i vertikalnim blokovima.  Jezero predstavlja prirodnu granicu između Srbije i Republike Srpske.

Jezero je uz planinu Tara, i zbog svih ovih lepota, područje je zaštićeno pod imenom Nacionalni park Tara. U jezeru su pogodni uslov za kupanje i ribolov. Postoji i plaža. Izgrađeni su pontoni i prostor za kupanje je ograđen bovama te je ova vrsta zabave idealna za decu. Tu su i spasioci i čamac za spasavanje. Na plaži postoje skakaonice, tobogani, tuševi, pedaline. Tu su i restorani.

Đerdapsko jezero

Đerdapsko jezero je veštačko jezero, koje se nalazi u istočnom delu Srbije. Predstavlja prirodnu granicu Srbije i Rumunije. Ove dve zemlje su 1972. godine izgradile hidrocentralu “Đerdap I“. Izgradnja brane u ovom delu na Dunavu pružila je mnge benefite: bogatiji ribolov, bolje uslove plovidbe, bolji turizam, dobru proizvodnju električne energije.

Jezero je u najširem delu široko 8 km, dugačko je 100 km, a duboko 100 m. Ovo je najveće jezero u Srbiji. Zahvaljujući velikoj razuđenosti obale Đerdapskog jezera, atraktivnost, sa turističkog aspekta je velika. Ima dosta predivnih vidikovaca na strmim stenama, ali su prilično nepristupačni. Takođe treba pomenuti da je ovaj deo reke Dunav proglašen nacionalnim parkom “Đerdap“ 1974. godine. Ovo je najveći nacionalni park u zemlji. Park je prebogat biljnim i životinjskim vrstama, kao i kulturno-istorijskim spomenicima.

Najpoznatiji spomenik je tvrđava Golubačka klisura u Golubačkoj klisuri. Ovo je nekadašnje utvrđenje Sirrae. Golubački grad je zakonom zaštićen rezervat.

Klisura Gospođin vir je najteže dostupan deo Đerdapske klisure. Sve u svemu, turističko središte je Lepenski vir. Brojni su ostaci srednjevekovne, rimske i vizantijske kulture. Najinteresantniji deo Đerdapske klisure je, pak, Mali i Veliki Kazan. U ovom delu, uz Dunav je postavljen rimski vojnički put. Tu je i znamenita Trajanova tabla, koja je zajedno sa stenom u kojoj se nalazi izmeštena van domašaja vode. Vidljiva je samo iz plovnih objekata. 

Oršavska kotlina je bitan deo jezera. Dobila je naziv po rumunskom gradu Oršava. Što se turističkog aspekta tiče, središte ovog dela je Tekija. Ovde se održava ribolovačka manifestacija “Zlatna bućka“, kada stiže i po nekoliko hiljada ribolovaca. Pomenućemo i Sipsku klisuru, gde se nalazi Dijana, arheološki lokalitet.

Đerdapsko jezero je idealno za nautički turizam i ekskurzije zahvaljujući klisurastom reljefu. Manifestaioni turizam je smešten u kotlinski deo. Među brojnim lepotama, ističe se i rezervat Vir, predstavnik neolitske kulture. Ovde je arhitektura stara 8000 godina. Pre svega, ovo je arheološko nalazište sa 136 osnova kuća. 

Nautički turizam na Đerdapskom jezeru podrazumeva sportski ribolov. Najpopularnije ribe u jezeru su: smuđ, som, kečiga, šaran, skobalj, mrena… Najpoznatija sportsko-rekreativna manifestacija je takmičenje u pripremi ribljih specijaliteta i lov soma na bućku. 

Slobodno možemo reći da je Đerdapsko jezero je jedan od najlepših i najbogatijih delova naše zemlje. Ako volite ribolov, Dunav, jedrenje i plivanje, dobrodošli.

Zaovinsko jezero

Zaovinsko jezero je još jedna dragocenost dragocene planine Tara. Na reci Beli Rzav, izgrađena je brana Lazići. Jezero se zvezdasto pruža u istoimenom selu, Zaovine. Dubina jezera je 80 m. Nalazi se na 892 m nadmorske visine. Gledati Zaovinsko jezero iz ptičije perspektive je izvanredno. U jezeru postoji oko 14 vrsta riba. Sve su iz šest familija: skobalj, mrena, potočna pastrmka, kalifornijska pastrmka, klen i dr. Ovde čak postoji i nekoliko prirodnih plodišta od kojih se izdvajaju Popovića potok i Zmajevački. Takođe postoji jedno na delu Belog Rzava, nizvodno od “Spajići“ akumulacije.  Na Zaovinskom jezeru postoji ogroman ribnjak sa pastrmkama. Ako ovde dođete tokom leta, računajte na kupanje, pored ribolova i izleta.

Istaćićemo i spomenik prirode u vidu geomorfološke tvorevine Ravna stena ili Grad. Tokom srednjeg veka, ovde se nalazilo utvrđenje. Ono je potom služilo kao skrovište harambaše Kostreš. Na utvrđenju postoje 2 ulaza. Prvo je u jugozapadnom delu utvrđenja a drugo na severnoj. Karakteristično za ovo mesto je i to što se ovde gnezdi sivi soko i što raste žuta perunika (retka vrsta ove biljke).

Borsko jezero

Još jedna atrakcija istočne Srbije, na 438 m nadorske visine. Jezero je karakteristično po kristalno čistoj vodi. Leti naročito poprima tamno zelenu boju i temperaturu od 25 stepeni celzjusa. Obala je veoma slikovita, plaže lepo uređene. Ovde je pogodno za rekreaciju, šetnju, sportove, kuturne aktivnosti… Zahvaljujući dobro uređenim saobraćajnicama, mogu se posetiti i manastir Gornjak, Rtanj, Feliks Romulijana, Lezareva pećina, vrelo Mlave, Brestovačka banja… I ovo jezero je privlačno ribolovcima. Zahvaljujući čistim vodama koje se ulivaju u jezero ali i redovnom poribljavanju, ovde možete upecati: amuru, smuđa, soma, šarana, deveriku, bandaru…

Vlasinsko jezero

Vlasinsko jezero je najviše i najveće veštačko jezero u Srbiji. Nalazi se u jugoistočnoj Srbiji, na Vlasinskoj visoravni. Nadmorska visina na kojoj jezero leži je 1213 m . Poznato je po izuzezno čistoj vodi. Okolo jezera su velike šume i planine. Jezero je karaktkeristično po plutajućim tresetnim ostrvima. Iako još turistički ne mnogo istraženo, važi za idealno mesto za miran opuštajući odmor. Uživanje u izvrsnoj prirodi kao i kulturnom sadržaju. 

U Vlasinsko jezero se ulivaju  reke Vlasina Vrla, Jerma, Božička reka, Ljubotenska reka, Čemernica, Lisinska reka… Jezero je dugo 12 km, a duboko 35 m. Predstavlja stanište za raznovrstan biljni i životinjski svet.

Kao što je već napomenuto, jezero je veštačko. Nastalo je pedesetih godina XX veka, izgradnjom brane. Pre toga se ovde nalazilo tresište. Reke koje se ulivaju u jezero su brze, i karakteristične su po vodi dobrog kvaliteta. Jezero je odlično za ribolov i sportove na vodi. Najpoznatije ribe ovog jezera su pastrmka, grgeč, šaran, som…

Što se tiče ostrva na jezeru, ima ih dva: Dugi Del i Stratorija.

Dugi del je nekada bilo poluostrvo, a Stratorija je bila ovde  i pre jezera. Plutajuća ostrva na jezeru su delovi kopan koji se pomeraju i nisu fiksirani za dno. Na njima se nalaze breze i vrbe i stoga podsećaju na plutajuće oaze.

Okolo jezera su planine Vardenik i Čemernik. Planine i jezero čine jednu prelepu celinu, gde su posmatrači ptica i izučavaoci životinja dobrodošli. Među planinama smeštene su livade, šume, potoci i naselja za odmor posetilaca. 

Vlasinsko jezero može biti primamljivo u bilo koje doba godine. Leti da se bućnete u vodi, berete šumske plodove, vozite se čamcem, zimi da probate neke od zimskih sportova, šetnju po zaleđenom jezeru, džet ski ili jednostavno šetnja bilo kada i hajking.

Pored izuzetne prirode, postoji veliki broj crkava. Crkve u Klisuri, Božici,  Crnoj Travi, manastir u Palji..

Ne treba izostaviti vožnju čamcem po jezeru, niti manastir Palja i crkvu u selu Božica.

Srebrno jezero

Srebrno jezero se nalazi u istočnoj Srbiji, blizu mesta, Veliko Gradište. Ovo jezero predstavlja turistički dragulj istočne Srbije. Veštačkog je porekla, nastalo 1971.godine, pregrađivanjem rukavca reke Dunav. Dugačko je 14 km, široko 300 m a duboko 8 m. Srebrno jezero je veoma popularna destinacija među ribolovcima. Zahvaljujući prirodnoj filtraciji i bistrini vode, ovde postoji mnogo vrsta ribe. 

Plaža Srebrnog jezera je odlično uređena. Podeljena je na deo gde slobodno možete smestiti svoj suncobran i peškir, i deo koji pripada jednom kafiću, te se plaža može koristiti uz konzmaciju pića.

Karakrteristično za ovo jezero je prelep zalazak sunca.Zauzmite svoje mesto pored jezera u popodnevnim časovima i uživajte u nebrojenim iskricama po površini jezerske vode. Da li vam je sada jasno ime jezera?

Ponuda smeštajnog kapaciteta je izuetno dobra: vile, apartmani, hotelski smeštaj… Broj interesenata, da provedu svoj odmor na Srebrnom jezeru raste svake godine. Shodno tome i ponuda je ispratila interesovanje. Postoji mnoštvo restorana, kafića, prodavnica brze hrane, menjačnica, tezgica sa suvenirima… Ovde se nalazi i teren za odbojku na pesku. Postoje i pedaline za iznajmljivanje, kao i besplatna igraonica .

Uz Srebrno jezero, nalazi se Aqua park. Sastoji se iz 2 tobogana i pet bazena.Pored njega je teren za košarku.

Kada ste već na Srebrnom jezeru, bilo bi zgodno da probate krstarenje Dunavom i tako posetiti: Golubačku tvrđavu, Ramsku tvrđavu i reku Pek.

Da li smo uspeli da bar malo približimo kategoriju „najlepše jezero“ u Srbiji? Sigurni smo da je Vaš sledeći korak biranje jednog od njih i spremanje na jedan lep produžen vikend.

Putovanje malom decom ili bebom – Kako ga organizovati

Putovanje sa bebom ili sa malom decom nekada zna zaista da bude naporno i stresno, ali zato smo tu da vam olakšamo.

Svi volimo putovanja i želimo da uživamo u svakom trenutku, međutim nije svaki segment putovanja baš sjajan kada organizujete putovanje sa malom decom. Imate veliku želju da odete negde na letovanje, ali niste sigurni kako da se upustite u takvu avanturu sa malom decom ili bebom? To nekada zna zaista da bude naporno i stresno, ali zato smo tu da vam olakšamo. Ako se podrazumeva da je organizovan prevoz i izvršena rezervacija smeštaja, evo o čemu još trebate da povedete računa:

Zdravlje je prioritet

Deca su zaista nepredvidljiva što se tiče prehlade, virusa, gripa. Zato je neophodno da pre svega pripremite putnu apoteku sa sobom. Neophodne lekove za snižavanje temperature, sirupe, probiotike, tablete za stomačne probleme. Pored lekova bilo bi dobro da imate i prvu pomoć. korisno je i nekoliko dana pre putovanja davati deci probiotik i nešto za imunitet, kako biste sprečili potencijalni problem. Obavezno izvadite zdravstveno osiguranje, jer će vas to spasiti, nećete biti u strepnji nego ćete moći da se prepustite čarima putovanja.

Pakovanje za putovanje

Spakujte samo što vam je neophodno. Ovo je veoma bitno da zapamtite, jer roditelji nekada znaju da preteraju, pa ponesu detetu dosta igračaka koje ono verovatno neće ni pogledati. Za malu decu i bebe obavezno ponesite kolica i opremu koja ide uz njih. Sa odećom nema potrebe da se preteruje, ali ukoliko idete ne letovanje, ponesite i neke deblje stvari u slučaju lošeg vremena. Stvari za bebu je najbolje da spakujete par dana ranije. Spremite bebine omiljene stvari i higijenske potrepštine koje inače koristite kod kuće. Kako biste bili sigurni da ste sve poneli i na najbolji način organizovali vaše putovanje, najbolje je da napravite spisak svega pre putovanja. Kada se budete pakovali proverite sve sa spiska kako ne biste nešto zaboravili.

Samo putovanje sa decom

Da li putovati danju ili noću? Ukoliko putujete autom ovo je veoma važan segment. Putovanje danju je svakako bolje za vozače zbog bezbednosti, ali je napornije zbog dece. Biće im dosadno, imaće razne zahteve, a vi ćete morati da se naoružate strpljanjem. Ukoliko idete na duži put bitno je da ih zabavite, nađete načine kako da olakšate putovanje. Probajte sa nekim novim igračkama, kupite slikovnice, nalepnice, nešto novo što ih može zainteresovati. Možete da probate i sa igricama i crtanim filmovima na tabletu ili telefonu. Zabavite ih i sa hranom koja može da vam bude dobar saveznik. Svako dete je drugačije, ali probajte sa više metoda i sigurno će neka uspeti. Ukoliko se pak odlučite za putovanje noću, to će svakako biti mnogo lakše za dete, ali ne i za vas. Kada dođete na odredište, bićete veoma umorni i neispavani, a vaše naspavano dete će biti orno za igru. Tako da je ova situacija isto nezgodna, ali odaberite način koji vam više odgovara.

Ostali saveti za putovanja

Ukoliko putujete sa bebom bitno je da ne poremetite bebin ritam. Ako idete na dalje putovanje neka dete ne bude mlađe od tri meseca. Putovanje avionom je još izazovnije zbog gužvi, čekanja i ostalih propratnih stvari. Sedite do prozora zbog privatnosti prilikom hranjenja, ali i zbog animacije deteta. Pažljivo odaberite destinaciju za putovanje. Gledajte da nije previše daleko, bučno i ne vodite ih na mesta gde postoji rizik od zaraza. Vodite računa o nezi bebine kože tokom letovanja, kao i vreme koje ćete provoditi na suncu. Za ove stvari je najbolje da se raspitate kod pedijatra, ali da odvedete dete i na pregled kako biste bili sigurni da je zdravo pre odlaska.

A sada kofere u ruke, naoružajte se lekovima, igračkama, strpljenjem i uživajte u avanturi koju ćete sigurno dugo pamtiti.

5 lokacija u Srbiji koje obavezno morate posetiti

Kada vam ponestane ideje gde da provedete vikend sa porodicom ili bliskom osobom ove lokacije će vam biti inspiracije i mesta gde ćete zaista uživati u prirodi.

U prirodi se čovek najlepše i najlakše odmori, a ukoliko vas ti prizori ostave bez daha to je zaista pun pogodak. Uvek možete naučiti nešto novo, a pošto je naša i priroda i kultura bogata verujemo da se nećete pokajati našim izborom.

1. REZERVAT PRIRODE UVAC

Nalazi se na jugozapadu Srbije, na teritoriji opštine Sjenica i Nova Varoš. Zbog neverovatne lepote i prirodnih bogatstava nalazi se pod zaštitom i zato je idealna mirna oaza za vikend boravak u prirodi. Krase ga prelepi meandri istoimene reke. Meandri koji se mogu videti sa mnogobrojnih vidikovaca i ulepšani su beloglavim supovima. Brojni turisti imaju priliku da vide jedinstven ples supova prilikom parenja koji izgleda neverovatno. Ukoliko dođete u ovaj kraj sigurno ćete ostati bez daha jer je nešto jedinstveno. Možete uživati i u drugim aktivnostima. Ako se zaputite u ovu avanturu, posetite Ledenu pećinu i njene prelepe dvorane. Uživanje u prirodi upotpunićete krstarenjem brodićima ili pecanjem ukoliko ste ljubitelj ribe.

2. SPOMENIK PRIRODE ĐAVOLJA VAROŠ

Ova neobična pojava nalazi se u blizini Kuršumlije i pleni turiste širom sveta. Na visini od 600 metara je ovaj neobičan i redak prizor oko 200 reljefnih figura, nastalih viševekovnim erozivnim procesima i koje suprotstavljene sa leve i desne strane litice formiraju dve ’’mahale’’- Đavolju jarugu i Paklenu jarugu. Poznate su mnoge legende oko ove pojave, pa će vam biti veoma interesantno da čujete informacije istorijske prirode i neke narodne priče. Đavolja varoš svakodnevno privlači turiste širom sveta, a nominovana je i za svetsko čudo prirode. U blizini su Prolom banja i Lukovska banja pa vaš vikend možete upotpuniti i jednim pravim odmorom.

3. MANASTIR STUDENICA

Važi za jedan od najlepših srpskih manastira zbog prefinjene arhitekture vizantijsko– raške škole, ali i zbog prelepe prirode u kojoj je smešten. Od 1986. je na listi Svetske kulturne baštine. Ovo je jedno od onih mesta na kome ćete saznati mnoge istorijske i druge podatke koji će vam značiti. Pored toga pronaći ćete i osetiti mir koji je svima neophodan. Priroda okolo ostavlja bez daha, a u blizini je i isposnica Sv. Save koja se nalazi u litici.

4. SREBRNO JEZERO

Mesto za pravo uživanje i odmor. Nalazi se na samo 100 km od Beograda. Privlači mnogobrojne turiste jer je pravo mesto za odmor porodice, ali i mlađe generacije. Osim što možete uživati u kupanju, šetnji kraj jezera ili vožnji pedalinom, na raspolaganju vam je i akva park, sa 5 bazena različite dubine i toboganima. Turistima je veoma privlačno i krstarenje Dunavom, a odredišta broda su Golubačka tvrđava, Ramska tvrđava, kao i ušće reke Pek.

5. DVORAC FANTAST

Dvorci Vojvodine plene stanovnike Srbije pa su poslednjih godina pravi izbor za odličan izlet. Dvorac Fantast je poznat i kao dvorac Dunđerski koji se nalazi u blizini Bečaja. Ovaj kompleks čine dvorac, mali kaštel, ergela, park sa jezerom, kao i kapela u kojoj je sahranjen Dunđerski. Ovde se zaista možete osećati kao da ste deo bajke, jer možete jahati konje, voziti se kočijama i šetati prelepim parkom.

Gradovi u Srbiji – 10 najlepših – Da li ste ih sve posetili

Srbija je postala veoma popularna kao turistička destinacija. Naša država je bogata rekama, planinama, šumama i predivnom prirodom. Gradovi Srbije su svakako na ovoj listi.

Turisti mogu da uživaju u dobroj hrani, očaravajućem pogledu, ali i da piju kafu u modernim sredinama. Turisti sve više imaju želju da pored prirodnih bogatstava upoznaju i urbani dio naše države, odnosno gradove. Naši gradovi ne mogu da se pohvale veličinom kao ostali evropski gradovi, ali posebna arhitektura, kultura i gostoprimstvo našeg naroda je ono što privlači strance da posete našu prelepu zemlju.

Ovo su najlepši gradovi u Srbiji po izboru naših putnika!

Beograd

Beograd je najveći grad sa teritorija bivše Jugoslavije i glavni grad Republike Srbije. Prestonica pored svoje veličine pleni i posebnom arhitekturom i znamenitostima. Kalemegdan, ušće reka Save i Dunav svakog posetioca ostavi bez daha. Skadarska ulica, Hram Svetog Save, Knez Mihailova ulica su samo neke znamenitosti koje ne smete propustiti kada dođete u ovaj grad.

Novi Sad

Miran, uredan, grad kulture je biser Vojvodine. Kažu da je i najlepši grad države, ali nije ni čudo s obzirom na to kakve očaravajuće lokacije nam nudi. Odiše mirom na svojim prelepim ulicama, trgovima i parkovima. Bogatsvo kulture i raznolikosti je nešto što krasi ovaj grad, a pogled sa tvrđave ne ostavlja nikoga ravnodušnim.

Niš

Jedan od najstarijih gradova, a upravo bogatstvo istorijom je nešto što izdvaja ovaj grad od drugih i što privlači mnogobrojne turiste. Uživajte sa dragom osobom u prelepom zalasku sunca na niškoj tvrđavi.

Kragujevac

Kragujevac je četvrti grad po veličini u Srbiji. Spomen-park Kragujevački oktobar, Spomenik palim Šumadincima su znamenitosti koje obavezno morate da posetite. Oni su najbolji pokazatelji naše istorije i kulture.

Subotica

Najseverniji grad naše države. Graniči se sa Mađarskom i zbog toga se oseti duh austrougarske kulture. Zanimljiva arhitektura će vas definitivno vratiti u prošla vremena. Rajhlova palata, Narodno pozorište, Gradska kuća su samo neke od znamenitosti ovog grada. O bogatstvu kulture govori i veliki brojem hramova: pravoslavni, katolički hram, sinagoga, džamija. Ukoliko želite da se bolje upoznate sa kulturom i tradicijom, onda je Subotica pravi izbor za vas.

Valjevo

Za Valjevo kažu da je jedan od najlepših gradova u Srbiji. Dobar geografski položaj dao mu je prirodna bogatstva, lepote, kulturu iako se nalazi na malom prostoru. Pored grada imamo Divčibare, Brankovinu i veliki broj manastira, što Valjevo izdvaja kao autentičnu turističku destinaciju.

Vršac

Vršac je bogat spomenicima od praistorije do savremenog doba. Mnogobrojne karakteristične građevine iz 18. i 19. veka, Gradska kuća, stara apoteka, barokna zgrada „Dva pištolja“, kuća u kojoj je živeo i umro Jovan Sterija Popović, Vladičin dvor. Crkve su samo od nekih građevina koje krase ovaj grad. Glavno obeležje grada je Vršački zamak na Vršačkom bregu iz ranog srednjeg veka, simbol grada i najstariji zamak na teritoriji Vojvodine.

Sombor

Grad koji verovatno najviše obiluje kulturnim znamenitostima i bogatom arhitekturom. Brojni trgovi, parkovi, arhitektura ostaviće vas bez daha dok ih budete posmatrali sa svojom porodicom iz mnogobrojnih kafića i restorana.

Šabac

U šapcu ćete uživati u šetnji sa najdražom osobom i u prelepom pogledu na Savu i Šabačku tvrđavu. Ukoliko dođete u letnjim mesecima, možete da odmarate i na gradskoj plaži.

Kraljevo

Kraljevo se nalazi na trima rekama: Ibar, Zapadna Morava i Ribnica. Gospodar Vasin konak, manastiri Žiča i Studenica, mesta gde će vaša deca provesti nezaboravne trenutke, a i vi zajedno sa njima.

Apatin – Šta nikako ne smete propustiti

Apatin je poslednjih nekoliko godina privlačna turistička destinacija Srbije.

Verovatno je jedan od najprepoznatljivijih gradova u našoj državi po broju manifestacija. Izdvajamo vam nekoliko događaja koje ne smete propustiti kada dođete u ovaj kraj: apatinske ribarske večeri, koje traju 4 dana, zatim majske svečanosti u Prigrevici, grožđebal u Sonti, Petrovdanski sabor, Lička olimpijada, dunavski polumaraton…

Apatinske ribarske večeri

Apatin je najprepoznatljiviji po nautičkom turizmu, lovu i ribolovu. Apatinske ribarske večeri imaju tradiciju preko 50 godina i održavaju se početkom jula meseca. Progrаm je izuzetno sаdržаjаn i podrаzumevа veliki broj kulturnih, umetničkih, sportskih i zаbаvnih dešаvаnjа. Manifestacija je organizovana tako da ima za svakoga po nešto i za svačiji ukus. Ukoliko se nađete u ovo doba godine u Apatinu, ribarske večeri ne smete propustiti.

Grožđebal u Sonti

Početkom septembra u ovom gradu održava se Grožđebal. Kulturna manifestacija koja je najstarija u ovom gradu, ali i šire. U okviru manifestacije održavaju se izložbe ručnih radova, nastupi folklornih grupa, defile okićenih fijakera i seoskih kola, a potom i simbolično venčanje kneza i kneginje. Nesvakidašnji i zanimljiv događaj koji morate posetiti.

Pravoslavni hram Sabor svetih apostola

Veliki broj verskih objekata krasi ovaj grad i može se pohvaliti multikulturalnošću. Najvelelepnija građevina u ovom gradu je pravoslavni hram Sabor svetih apostola koji se nalazi uz gradsko šetalište na samoj obali Dunava. Pogled na ovu svetinju i samu reku Dunav ostaviće vas bez daha, posebno leti u večernjim satima.

Crna Bogorodica

Među brojnim spomenicima materijalne kulturne baštine grada Apatina, posebno se izdvaja barokna statua Crne Bogorodice ili Crne Madone, izrađene od drveta i nalazi se u staroj apatinskoj crkvi Uznesenja Marijinog . Zašto je baš crna statua i otkud baš u Apatinu saznaćete u ovoj crkvi i oduševiti se nesvkidašnjom pojavom.

Međunarodna marina

Ovo je nešto što krasi ovaj grad i daje mu posebnost u odnosu na ostale gradove. U okviru marine nalazi se 400 vezova na vodi, svaki ima struju vodu i osvetljenje. U Marini su takodje smešteni i: 8 studio-apartmana, restoran, prodavnica nautičke opreme. Pružaju plovidbu Dunavom i upoznavanje sa Apatinom i okolinom.

Apatinska pivara

Pivara je verovatno najprepoznatljiviji simbol grada. Smeštena je u neposrednom centru grada, a stari dio pivare pleni lepotom i samim tim privlači turiste. Njena tradicija je duga preko 200 godina i spada u najstarije pivare u Srbiji.

Etno kuća Margita

Ova stara kuća građena je tridesetih godina prošlog veka i pravi je reprezent prošlih vremena. Dvorišni prostor se može koristiti za održavanje kulturno-umetničkih programa, likovnih i pesničkih kolonija kao i celodnevna druženja. Izložene su i brojne stare fotografije, dokumenta, diplome, i slično bez kojih ambijent etno-kuće ne bi bio potpun. Može se videti i stara stolarska radionica sa mnoštvom ručnih alata i opreme iz perioda rada. Osetićete duh starih vremena, a to je nešto što je svima potrebno.

Banja Junaković

Ovde je pravo uživanje za porodicu, a posebno za mališane. Veliki kompleks sa bazenima, toboganima, skakonicama i geotermalnom vodom napraviće vam kompletan užitak.

Posle obilaska objekata, odmora u banji, preporučujemo vam veliki broj restorana i kafića. Kako doći u Apatin, a ne probati ribu i riblje specijalitete, to zaista ne biva. Na svakom koraku naći ćete restorane sa ribljim specijalitetima, ali i drugom bogatom gastronomskom ponudom.

Za uživanje i odmor vam ne treba ništa više od Dunava, ribe i Apatina.

Kako provesti praznike u Srbiji – Vodič za zimski odmor

Nova godina već kuca na vrata, a vi još niste rezervisali svoje mesto? Nije ostalo još mnogo vremena za razmišljanje, zato ostanite i proverite naša idealna rešenja.

Praznici u prestonici

Najbolji i najluđi doček biće upriličen u Beogradu. Ako želite da provedete doček u prestonici nećete se sigurno pokajati. Svi restorani, kafići i klubovi biće prepuni, sa dobrom muzikom i hranom. Doček neće izostati ni na poznatim beogradskim splavovima, pa imate šarolik izbor muzike i dobrog pića. Za one koji žele da Novu godinu dočekaju sa porodicom onda je pravi izbor plato ispred Narodne skupštine, sa odličnim domaćim vinom koje će vas ugrejati i opustiti uz muziku.

Novosadske čarolije

Novi Sad je uvek pravi izbor za provod. Nimalo ne zaostaje za Beogradom jer uvek nastupaju velike zvezde na Trgu slobode. Odličan izbor mogu biti i restorani pored Dunava. Dobićete savršeni spoj predivnog enterijera i eksterijera sa specijalitetima tradicionalne srpske kuhinje i fruškogorskim vinima.

Palić – Mesto za porodični odmor

Veliki broj ljudi dočekuje Novu godinu na Paliću, a smeštaj je več unapred prebukiran i svi traže sobu više. Odličan doček organizuje hotel „Galleria“ u njihovoj balskoj dvorani, te upravo ovo može biti lokacija na kojoj ćete proslaviti najluđu noć.

Odmor na Zlatiboru

Ukoliko ovaj praznik želite da provedete u prirodi, odlična rešenja za vas su naše planine. U tom slučaju vam preporučujemo da na ovim destinacijama ostanete više dana kao bi iskoristili sve kapacitete koje vam pružaju. Zlatibor kao najviše posećena destinacija u Srbiji nudi odlične ponude za ovo doba godine. Po danu možete da uživate sa porodicom u skijanju, kupanju u bazenima, wellness i spa programima, a uveče da se opustite uz muziku i najbolju gastronomsku ponudu u Srbiji.

Praznici na Kopaoniku

Kopaonik sa svojom neverovatnom ponudom smeštaja uopšte ne zaostaje za Zlatiborom. Kopaonik vam za Novu godinu nudi obilazak kulturnih znamenitosti toga kraja i doček u klubovima i restoranima. Obilazak prirodnih banja, kulturnih spomenika biće odlična uvertira i vreme opuštanja sa porodicom pred novogodišnju noć.

Vrdnička kula

Najbolja destinacija za opuštenu atmosferu jeste Vrdnička kula. Uživaćete u predivnom vazduhu i šetnjama u prirodi. Kompletan osećaj relaksacije doživećete u wellnes i spa sadržaju. Oni imaju odličnu ponudu za najmlađe, razne animacije i sadržaj za vaše klince. Vrhunac uživanja osetićete uz tamburicu i vrhunsku hranu u najluđoj noći.

Vrnjačka Banja – Najpopularnije mesto za odmor

Ne znamo da li ste znali, ali Vrnjačka Banja je najpopularnija banja u Srbiji. Gde ćete drugo provesti novogodišnje praznike, ako ne tu? Sa novogodišnjom ponudom izlaze privatni smeštaji, konobe, restorani. Wellness i spa ponuda je nešto nezaobilazno ukoliko se nađete u ovo vreme u Vrnjačkoj Banji, jer im je ponuda odlična i pristupačna za većinu građana.

Tara – Srpska lepotica

Za sve koji žele odmor u skladu sa prirodom, Tara je pravi izbor za vas. Uživaćete u kafi uz nestvaran pogled. Očekuju vas dobri domaćini, srpska kuhinja, ski staze i staze za šetanje. Organizovanje dočeka u restoranima i hotelima pružiće vam nezaboravnu novogodišnju noć.

Da li ćete odabrati lude provode u klubovima jedno veče, ili ste više za opuštene destinacije i uživanje sa najdražima, sigurno se nećete pokajati ukoliko ostanete u našoj zemlji i posetite neke od ovih destinacija.

Najlepše reke u Srbiji – najvrednije bogatstvo naše zemlje

Potreban vam je odmor i beg od svakodnevne gužve, ali nemate ideju gde biste uživali? Reke Srbije su idealan izbor.

Mi imamo odlične ideje i predloge za lep izlet. Ko još ne voli provesti vikend sa svojom porodicom i to u prirodi. Naša zemlja je bogata prirodnim bogatstvima i to treba da iskoristimo. Reke su verovatno najvrednije blago koje krasi našu državu. Stoga, predstavljamo vam najlepše reke Srbije. One i te kako mogu biti inspiracija za vaš savršen odmor. Bogatstvo voda Srbije koje pripadaju slivovima Crnog, Egejskog i Jadranskog mora, pružaju mir i opuštanje uz ravničarske reke, a tu su i planinski brzaci za ekstremne avanture.

Najveće i najlepše reke

Dunav, Sava, Morava i Drina su najpoznatije i najveće reke u Srbiji. Sve one imaju svoje pritoke u ravničarskim i planinskim krajevima. Vojvođani takođe imaju dosta izbora. Tu su Dunav, Tisa, Begej, Tamiš. Ove reke pružaju najlepše zadovoljstvo u ribolovu, odmoru i prelepim krajolicima. Pored svoje lepote koju nam pružaju, Dunav i Sava su reke koje imaju duboko korito i dobre su za plovidbu brodova, a Dunav, Drina i Zapadna Morava imaju hidroenergetski potencijal i bitne su za razvoj privrede naše države. Verovato najlepša mesta reka jesu ušća pritoka u glavne reke. Beograđani imaju najlepši prizor jer se baš u Beogradu spajaju jedne od najvećih reka u Srbiji, Sava i Dunav. To je nezaobilazno mesto za odmor i uživanje ukoliko se nađete u Beogradu. Veliki značaj Save se ogleda u njenoj dužini jer spaja tri glavna grada – Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Obale Save možete posetiti u Sremskoj Mitrovici, Šapcu, Obrenovcu i Sremskoj Rači gde se Drina, kao najveća i najznačajnija njena pritoka uliva i pravi predivno ušće.

Reka Drina – Prirodna lepotica za opuštanje i avanturu

Drina je jedna od najlepših i najbržih reka. Ona predstavlja prirodnu granicu Srbije i Bosne i Hercegovine. Svojom dužinom prostire se u jugozapadnom i zapadnom delu Srbije. U njenim lepotama možete uživati u Bajinoj Bašti, Loznici, Zvorniku, Ljuboviji. Gornji i srednji tok reke se odlikuje planinskim i brzim tokovima. Tu se organizuju razni raftinzi i regate, te je ona u ovom delu odlična za ljude željne avanture i adrenalina. Pošto je ova reka tako bogata ona u svom donjem toku nudi ravničarski dio reke koji je idealan za opuštanje i šetanje.

Velika Morava – Najveća srpska reka

Ne smemo da zaboravimo ni Veliku Moravu koja je zajedno sa Zapadnom Moravom najveća srpska reka. Pre ulivanja u Dunav, Velika Morava se račva, čineći 47 km dug rukavac pod nazivom Jezava, koji se uliva u Dunav odvojeno u gradu Smederevu pošto se prethodno spoji sa dužom 51 km rekom Raljom, sa leve strane. Ova reka krasi Smederevo, Jagodinu, Ćupriju, Paraćin, Požarevac i druga mesta u Pomoravlju.

Uvac – Nesvakidanja reka i netaknuto bogatstvo

Ako želite nešto nesvakidašnje onda je Uvac pravo mesto za to. Uživaćete u posmatranju retkih beloglavih supova, zaboraviti na probleme, osluškivati zvukove prirode i prepustiti se netaknutom prirodnom bogatstvu. Najčistija reka jugoistočne Evrope je reka Gradac koja se upravo nalazi u Srbiji i izvire ispod planine Povlen. Ta čistoća i planinski predeli ostaviće vas bez daha.

Sve ove reke se nalaze u raznim delovima Srbije. Srbija je sa svih strana zagrljena rekama i to su naša najveća i najlepša bogatstva koja treba da čuvamo i uživamo u njima.

Vojvodina – pet lokacija koje ne smete zaobići

Kada se odlučite da posetite našu čarobnu ravnicu ili je Vojvodina samo usputno stajalište, ova mesta obavezno morate imati u vidu.

Novi Sad

Ukoliko živite u prestonici, a želite da promenite sredinu, Novi Sad može biti odličan izbor. Ovaj grad nudi pregršt neodoljivih lokacija koje će vam ulepšati dan, a dovoljno je urban i da zadovolji one zahtevnije posetioce. Šetnja pored Dunava u Novom Sadu i pogled na Petrovaradinsku tvrđavu učiniće da ovaj doživljaj pamtite zauvek. Centralni deo grada priča je za sebe i gotovo svakog svog posetioca ostavi bez daha. Naravno, nikako nemojte propustiti da posetite i Dunavski park, koji svojom lepotom čini da turisti osete svu magiju ovog grada. Preporučujemo posetu Novom Sadu i u zimskom periodu, kada se njegove ulice i parkovi pretvaraju u scenu iz neodoljive zimske bajke.

 

Subotica i Palić

Najseverniji grad u Srbiji svakako je jedan i od najlepših, te vam preporučujemo da prilikom obilaska Vojvodina na svoj spisak obavezno upišete i Suboticu. Grad odlikuju brojne građevine koje se ističu svojom estetikom i prepoznatljivom arhitekturom, kao što su Rajhlova palata, Narodno pozorište ili Gradska kuća. U blizini Subotice nalazi se fenomenalno Palićko jezero, na kom možete odsesti u nekoj od starih palićkih vila. Svakako, vredi posvetiti i deo vremena za obilazak najlepšeg Zoo vrta u našoj zemlji.

 

Sombor i Apatin

Grad Sombor na severu srbije poznat je kao mesto sa najviše zelenih površina u našoj zemlji, a dok ste u njemu ne propustite da posetite neki od njegovih mnogobrojnih salaša. U neposrednoj blizini Sombora nalazi se i Apatin, gradić na obali Dunava koji pleni svojom lepotom. Apatin je ujedno i raj za strastvene pecaroše, ali obavezno izdvojite vreme i za poseti njegovih čardi. Ukoliko ste za kratki predah i relaksaciju, obavezno posetite i Banju Junaković, kompleks bazena sa toplom termalnom vodom.

 

Vršac i Bela Crkva

Priliko obilaska vojvodine ne zaboravite i Vršac, grad koji vam može ponuditi uživanje u impozantnoj arhitekturi i dobrom vinu. Od mnogih njegovih građevina ne propustite da obiđete Vršačku kulu, Patrijarški dvor, sabornu crkvu Svetog Nikole i i kuću Jovana Sterije Popovića koja je pretvorena u muzej. Dok ste u tom kraju, obavezno svratite i do Bele Crkve, grada poznatog po svojim prelepim jezerima. Sigurni smo da ćete se na prvi pogled zaljubiti u njihove peščane plaže i kristalnu vodu zelene boje. Ukoliko vas zabavlja posmatranje neobičnih ptica, posetite i Deliblatsku peščaru ili „Evropsku Saharu“.

 

Odžaci, Kula i Vrbas

U istoimenoj opštini nalazi se naselje Odžaci, poznato po mnogobrojnim privrednim, kulturnim i sportskim manifestacijama koje se ovde organizuju. Takođe, ovde ćete pronaći i brojne znamenitosti, kao što su statua crvenokosa boginja, različiti verski objekti i drvored platana, kestena i lipa koji je stavljen pod zaštitu države. U Zapadnobačkom okrugu nalazi se i naselje Kula, poznato po Srpskoj pravoslavnoj crkvi Svetog Marka. Svakako, prilikom obilaska Vojvodine razmislite i o poseti Vrbasa, u kom se redovno organizuju različite manifestacije, poput festivala meda, tamburaške muzike, poezije mladih i mnogih drugih.

 

Vojvodina je deo Srbije koju nesumljivo možete posetiti u bilo koje doba godine.

10 najlepših planina u Srbiji

Donosimo vam spisak od 10 najlepših planina u Srbiji koje su na nas ostavile najveći utisak.

Pišite nam ukoliko mislite da se neka tu našla potpuno nepravedno 🙂

1. Tara

Planina Tara jedna je od najlepših planina u Srbiji koju turisti posećuju tokom cele godine. Ujedno, Tara je proglašena i za naocinalni park, a poznata je je i po Pančićevoj omorici, endemskom četinaru Balkanskog poluostrva. Dok ste na Tari ne zaboravite da posetite sve važne lokacije kao što su Tepih livada, manastir Rača, vidikovac Banjska stena, itd.

2. Kopaonik

Kopaonik se definitivno mora uvrstiti na spisak najlepših, ali i najposećenijih planina Srbije. Leti ga turisti posećuju zbog njegovih prirodnih lepota, a u hladnijim mesecima je pravi raj za obožavaoce zimskih sportova. Ujedno, Kopaonik je jedna od urbanijih planina u našoj zemlji i na njoj se mogu naći brojni ekskluzivni hoteli, vile i spa centri.

3. Zlatibor

Prirodne lepote može da ponudi i Zlatibor, a odmor na ovoj planini uglavnom praktikuju mladi parovi ili porodice sa decom. Zabave i dobre hrane ima na svakom koraku, pa će tako svi posetioci uživati u čarolijama ove srpske planine.

4. Stara planina

Upravo stara planina poznata je po svojim prirodnim lepotama i baš u ovoj regiji se nalaze najlepši vodopadi u Srbijiiako se većina njih nalazi na nepristupačnim lokacijamaStaru planinu vole i skijaši, kao i ljubitelji ekstremnih sportova.

5. Zlatar

Planina Zlatar je još uvek uspela da odoli urbanizaciji i da sačuva svoj autentični izgled. Krasi je čarobna reka Uvac, a poznata je i kao najveće prirodno stanište beloglavog supa. Sa njenih vrhova prostire se prelep pogled na okolne pejzaže, zbog kog joj se turisti uvek vraćaju.

6. Rtanj

Zbog svog neobičnog izgleda, planina Rtanj i danas izaziva polemike u naučnim krugovima oko toga da li je njen nastanak delo prirode ili viših sila. Ova izuzetna planina krije i razne mistične lepote, skrivene u pećinama, jamama i podzemnim izvorima. Rtanj je poznat i po svom retkom lekovitom bilju od kog se pravi poznati rtanjski čaj.

7. Fruška gora

Nekadašnje ostrvo u Panonskom moru danas je jedna od najlepših planina Srbije. Ukoliko niste već posetili Frušku goru, predlažemo vam da to obavezno učinite, jer vas ovde očekuju najlepša iznenađenja. Mnogobrojna izletišta, staze vina i pravoslavni manastiri samo su neke od bogatih turističkih atrakcija ove regije.

8. Rudnik

Jedna od lepših planina naše zemlje jeste i Rudnik, poznato letovalište i zimovalište za decu i odrasle. Ova planina poznata je po svom bogatom rastinju, nezagađenoj prirodnoj sredini i visokoj jonizaciji vazduha. Posetite Rudnik neke od njegovih brojnih staza zdravlja, Cvijićev vrh i strmo vulkansko uzvišenje – Ostrvce.

9. Golija

Planina Golija jedna je od onih lokacija u Srbiji koje plene svojom lepotom prirode. Poslednjih godina Golija postaje sve popularnije mesto za zimski odmor, jer se aktivno radi na izgradnji modernih ski-staza i žičara. U 2001. godini Vlada Republike Srbije donela je Uredbu kojom se područje planine Golija stavlja pod zaštitu kao „park prirode Golija“.

10. Suva planina

Još jedna lepotica Srbije, Suva planina, bogata je različitim prirodnim blagodetima. Ovo područje obiluje termalnim izvorima lekovite vode, ali i različitim mineralnim sirovinama. Kao Specijalni rezervat prirode u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Srbije, područje Suve planine predstavlja međunarodno značajno područje za zaštitu ptica, biljaka i leptira.

Gde na odmor u Srbiji? Pogledajte našu preporuku apartmana za izdavanje.

Najlepši vodopadi u Srbiji | Prizori koji oduzimaju dah

Iako naša zemlja obiluje prirodnim lepotama, poslednjih godina najvažnije turističke tačke postaju i prelepi vodopadi u Srbiji. Stoga, odlučili smo da vas upoznamo sa onim najlepšim kod nas, iako se neki od njih nalaze na potpuno nepristupačnim lokacijama.

Vodopad Gostilje

Ovaj vodopad postao je veoma popularan prethodnih godina, što ne treba ni da nas čudi, imajući u vidu njegovu lepotu i bajkovitost okolnih predela. Nalazi se u blizini Zlatibora, a svoje ime dobio je po obližnjem selu Gostilju. Za vodopad Gostilje vezuje se mit da se u njegovim virovima kupaju šumske vile, što mu daje neku posebnu draž i mističnost. Ovaj vodopad ima visinu od 20m, a u njegovoj blizini se nalazi i ušće Gostiljske reke u reku Katušnicu.

Vodopad Prskalo

Iako je veoma siromašan vodom, vodopad Prskalo ne presujušuje nikada, pa čak ni kada je sezona suše. Visok je oko 15 metara i izgleda tako bajkovito i nestvarno, da nećete verovati svojim očima. Vodopad Prskalo nastao je kombinacijom vode i krečnjaka, a osim njega, i okolna priroda ostaviće vas bez daha. Ime je dobio zbog kapljica koje raspšuje nakon pada vode sa visine. Nalazi se na obroncima Južnog Kučaja, odnosno u dolini reke nekudovo.

 

 

Vodopad Veliki Skakavac

Jedan od skrivenih dragulja naše zemlje svakako je i vodopad Veliki Skakavac. Nalazi se na poprilično nepristupačnom mestu, ispod sela Semegnjevo. Ovaj vodopad visok je neverovatnih 20m, a zajedno sa okolnim pejzažima čini prizor koji je vredan napornog puta. Interesantno je i to da je vodopad veliki Skakavac na toliko skrivenom mestu, da za njega ne zna ni većina lokalnog stanovništva.

 

 

Vodopad Tupavica

Još jedna od većih lepših u Srbiji jeste i Tupavica, koji ima pad vode od 25 metara. Nalazi se u srecu Stare Planine i to u neposrednoj blizini sela Dojkinci. Iako je veoma važan za turizam naše zemlje i dalje je veoma problematično stići do njega. Da biste ga posetili morate proći nekoliko mostova, ali se taj naporan put na kraju isplati. Najbolje ga je posetiti tokom proleća ili jeseni, ali vodite računa da nije u periodu suše.

Piljski vodopad

Piljski vodopad takođe je smešten na Staroj Planini i to u blizini sela Topli Do. Ovo je ujedno jedan od naših najvećih vodopada, jer ima pad od preko 60m. Ono što je veoma interesantno jeste da je Piljski vodopad do nedevno bio potpuno nepoznat, dok ga nisu otkrili 2002. godine. I danas do njega mogu da stignu samo najiskusniji planinari, što je često prepreka turističkoj poseti ovog mesta. Piljski vodopad podrazumeva dve kaskade i to Gornji i Donji Pilj, a u podnožju se formira impresivan vrtlog. Okružen je šumom, a u njogovoj blizini nalaze se i drugi interesantni vodopadi: Čunguljski skok i Kurtulski skok.

 

Vodopadi u Srbiji predstavljaju odličan izbor ukoliko planirate laganu šetnju i odmor u prirodi. Neka vam onaj tekst bude kao podsetnik šta morate imati na vašoj „bucket“ listi!

10 najlepših mesta u Srbiji koje obavezno morate posetiti

Najlepša mesta u Srbiji su godinama privlačila veliki broj turista i posetioca iz naše zemlje, ali i iz inostranstva.

Mi vam donosimo naš izbor za top 10 najlepših mesta u Srbiji po glasanju naših citalaca.

1. Resavska pećina

Ukoliko želite da istražite sve lepote Srbije, Resavska pećina svakako bi trebalo da bude u vašem planu i ona je na mestu broj 1 na listi za najlepša mesta u Srbiji. Smeštena na dvadeset kilometara od Despotovca, Resavska pećina nudi svojim posetiocima zanimljivosti koje će ih ostaviti bez daha. Znamo je najviše po njenim dvoranama koje su ispunjene pećinskim nakitom u žutoj, beloj i crvenoj boji. Od nedavno Resavska pećina nudi i zabavu u vidu Avantura parka na otvorenom, a u njenoj neposrednoj blizini nalaze se i manastir Resava, Ravanica i Zlatenac, kao i Lisini vodopadi i Veliki buk.

2. Đavolja varoš

Bila je jedan od naših kandidata za novih sedam svetskih čuda prirode, a svi se možemo složiti da Đavolja varoš predstavlja jedinstveni fenomen koji posetioce ostavlja bez teksta. Ova turistička atrakcija prepoznatljiva je po specifičnim reljefnim oblicima i formacijama, kao i izvorima jako kisele mineralne vode. Đavolja Varoš nalazi se u neposrednoj blizini Kuršumlije, a ukoliko se odlučite da je posetite, izdvojite neko vreme i za obilazak Caričinog grada i Hisara.

3. Rosomački lonci

Na tridesetak kilometara od Pirota nalaze se Rosomački lonci – što je zapravo naziv za kanjon Rosomače. Svoj naziv dobili su zbog proširenja sa virovima koji svojim izgledom podsećaju na lonce. Ovo jedinstveno čudo prirode idealna je lokacija za porodični izlet i sigurni smo da ćete uživati u nestvarno lepom pogledu na ovaj unikatni kanjon.

4. Rezervat prirode Uvac

Kada se govori o prirodnim lepotama Srbije, većini turista će prvo pomisliti na očaravajući Uvac. Između planina Zlatar i Zlatibor protiče reka Uvac, koja je poznata po svojim prelepim meandrima u kojima možete uživati sa okolnih vidikovaca. Kanjon reke Uvac je i najveće stanište ugrožene vrste – Beloglavog supa.

5. Krupajsko vrelo

Ukoliko ste na Instagramu već videli fotografije koje vas podsećaju na Tajland, a ispod njih piše da su slikane u Srbiji – budite sigurni da je na njima Krupajsko vrelo. Ova ekološka oaza prepoznatljiva je po nestvarnom plavetnilu vode i prepoznatljivom zelenilu rastinja, a pogled na ovu čaroliju prirode deluje opuštajuće i inspirativno na svakog posetioca.

6. Viminacijum

U neposrednoj blizini Požarevca nalazi se važno arheološko nalazište Viminacijum. Upravo je Viminacijum bio glavni grad rimske provincije i rimski vojni logor iz I veka n.e. Na ovom mestu pronađen je veliki amfiteatar iz tog perioda, kao i carski mauzolej, rimske terme, bazeni i prostorije za masažu.

7. Vodopad Prskalo

Jedna od manje poznatih lokacija naše zemlje, ali podjednako zanimljiva i čarobna, jeste vodopad Prskalo. Smešten je u blizini Resavice i Despotovca, na planini Kučaj i pravi je dokaz kako priroda može da stvori najlepše pejzaže koji odmaraju dušu. Sam vodopad Prskalo visok je 15 metara, a nastao je kombinacijom vode, krečnjaka i bujne vegetacije.

8. Golubačka tvrđava

Ostaci Golubačkog grada nalaze se u Nacionalnom parku Đerdap, a njegov najvažniji deo čini Golubačka tvrđava. Ona je nedavno potpuno obnovljena i sada je otvorena za sve posetioce koji su željni fantastičnih prizora i interesantnih lekcija iz istorije.

9. Stopića pećina

U blizini Zlatibora nalazi se Stopića pećina, kroz koju protiče Trnavski potok. Ovo čudo prirode izgleda veoma impresivno i svi njeni posetioci bivaju opčinjeni bajkovitim izgledom. Specifična je po kaskadnim kadama nastalim taloženjem krečnjaka, niz koje se spušta voda.

10. Đerdapska klisura

Smeštena između Srbije i Rumunije, Đerdapska klisura predstavlja najveću i najdužu klisuru u Evropi u kojoj se nalaze važni spomenici prošlosti. Poseduje biljni i životinjski svet izuzetne vrednosti i lepote, i upravo oni su srž Nacionalnog parka Đerdap, poznatijeg kao Gvozdena kapija Dunava.

Da li ste vi posetili neko od ovih mesta?

Da li znate još neku interesantnu lokaciju koju smo zaboravili da spomenemo? Ukoliko i dalje imate dilemu gde na odmor u Srbiji, pogledajte našu ponudu smeštaja.

6 neobičnih razloga za vikend u Gornjem Podunavlju

Gornje Podunavlje – Pravi ekološki i turistički dragulj Srbije, smešten uz reku Dunav, jedan je od najznačajnijih parkova u Evropi.

Zaštićeno prirodno dobro „Gornje Podunavlje” prostire se na teritoriji opština Sombor i Apatin. Bezbrojni rukavci, kanali, veliki broj bara i livada, nepregledne poplavne šume, su osnovna karakteristika ovog parka.

Pravi izbor za jedan uzbudljiv i nesvakidašnji vikend u Srbiji!

Šta sve treba da vidite i doživite ovde

1. Izuzetno bogat životinjski svet. Ritski jelen, divlja svinja, srna, lisica, divlja mačka, zec, lasica, tvor, kuna zlatica, kuna belica, jazavac. Više vrsta sitnih sisara – voluharica, šumski miševi, bizamski i sivi pacovi. Posebno mesto zauzima vidra koja je vrlo retka, i nalazi se na crvenoj listi zaštite.

2. Najraznovrsnija i najbogatija fauna ptica u Evropi. 280 vrsta ptica stalno ili povremeno boravi u Rezervatu, od čega je čak 145 vrsta ptica gnezdarica. Prirodna retkost su crna roda i orao belorepan koji je proglašen najvećom pticom grabljivicom u Evropi. Od cak 220 vrsta ptica,160 vrsta proglašeno je za prirodnu
retkost.

3. Više od 50 vrsta riba. Od 22 riblje vrste koje se nalaze na crvenoj listi, u Gornjem Podunavlju je čak 16 (cik, balavac, vretenar, gavčica, istočna govedarka i mnoge druge).

4. Vodozemci i gmizavci. 11 vrsta vodozemaca i 9 vrsta gmizavaca. U Rezervatu egzistira i veliki broj puževa. Postoje četiri vrste guštera, četiri vrste zmija i jedna vrsta kornjača. Vodozemci koje možete videti su: veliki podunavski mrmoljak, mali mrmoljak, kao i veliki broj vrsta žaba…

5. 60 vrsta dnevnih leptira na ovom prostoru. 32 vrste su označene kao značajne, 19 vrsta je u kategoriji „ranjivih“, 10 vrsta je svrstano u kategoriju retkih, a tri vrste su stavljene na crvenu listu kao izuzetna retkost. Prisutno je i stotine drugih insekata, koji svojim izgledom, živopisnim bojama ili pak savršenim letom, Rezervat čine potpunim i neponovljivim.
Jedan od njih je i vilin konjic.


zvor foto: milanstulic_photography

6. Biljni svet, koji se razvija pod uticajem poplavnih voda. Neka stabla su zbog svoje starosti i veličine zaštićena. Livade su velike, pa je i vegetacijska raznolikost velika.

Pored lepote i uživanja u flori i fauni prirodnog rezervata, možete uživati i u pecaroškom vikendu, lovu na jelena, vožnji brodićem Dunavom u obližnjem Apatinu.
Čuvene Ribarske večeri u Apatinu se održavaju od 04. do 07. jula. Eto ga još jedan razlog više za posetu Zapadno-Bačkom okrugu, za jedan uzbudljiv i sasvim neobičan vikend, posebno za prirodoljupce 🙂

Šta sve treba spakovati za vikend putovanja

Planiranje vikend putovanja je oduvek bio stresan dogođaj. Odluka da li da odmor provedemo u gradu ili na selu, broj dana koji smo spremni da provedemo na tom putovanju, problem oko pakovanja stvari, samo su neki od logističkih poteškoća sa kojima se svako od nas makar jednom sreo.

U susret novoj letnjoj sezoni, dok aranžmani za more postaju tema svakog razgovora, letnje vrućine i buka grada teraju nas da planiramo vikend putovanje u Srbiji. Međutim, odabir odgovarajuće destinacije i plan samog putovanje nije jedina stvar koju treba da uradimo.

Nakon što napravimo plan šta sve treba obići u skladu sa našim željama, potrebno je da se spakujemo za to vikend putovanje. U nastavku teksta pročitajte nekoliko saveta o tome šta sve treba spakovati za vikend putovanje.

Spisak stvari koje treba da ponesete

Kada se planira vikend putovanje, potrebno je da imate u vidu neke nepredviđene okolnosti.  Takođe morate da napravite spisak stvari koje želite da ponesete. Elimišiete sve ono suvišno, ukoliko se kofer ne zatvara usled prekobrojnih stvari.

Pored popisa detalja koji se tiču samog vikend putovanja – trajanje odmora, smeštaj i veličina kofera u koji pakujete stvari, važno je da napravite listu neophodnih stvari bez kojih se vikend putovanje ne može zamisliti.

Stvari bez kojih nema vikend putovanja

Jedan od glavnih trikova tokom vikend putovanja je da ponesete stvari koje se slažu jedne sa drugima. Ali i one koje nisu previše “glomazne” kako bi se uklopile u ručni prtljag. Uz udobnu obuću koja čini da se osećate komfornije, potrebno je da spakujete dva do tri para donjeg veša i tri para čarapa.

Vikend putovanje zahteva pakovanje par majica koje mogu da se nose uz farmerke, kao i par stvari za ličnu higijenu. Na tom spisku su četkica za zube, pastu, šampon, dezodorans i sapun. Obavezan dodatak je i pakovanje vlažnih maramica koje mogu da posluže kao sredstvo za osveženje ili čišćenje.

Ne zaboravite da spakujete pidžamu ili majicu za spavanje. U njoj ćete se osećati udobno i biće vam toplije ukoliko je vani malo hladno. Ne zaboravite neophodne kartice – ličnu kartu, zdravstvenu knjižicu i novčanik. Pored toga, raspitajte se o cenama u tom mestu, pa u skladu sa tim spakujte i užinu kako biste energični stigli na određenu destinaciju. Ako planirate aktivan odmor, spakujte i neku sportsku opremu, šorts ili trenerku, kao i dodatnu majicu za presvlačenje.

Podela kofera na celine

prtljag-kofer-prazan

Postoji dosta trikova kako da vam u kofer stane više stvari , pa je dobro da sistematičnost iskoristite i prilikom podele prostora u koferu. Garderoba, kozmetika i cipele su ključne tačke pakovanja za vikend putovanje.

Ukoliko stvari pakujete na ravnoj površini, možete dobro da procenite koliko prostora vaše stvari zauzimaju. Procenite i utvrdite da li je potrebno da se broj stvari koje nosite na vikend putovanje smanji. Ovo je važno i ako planirate putovanje za vikend sa decom .

Pakovanje u skladu sa vremenskom prognozom

Poseban izazov koji vikend-odmor stavlja pred svakog od nas je da ponesemo dovoljno stvari. Pitanje je da li nam one ne predstavljaju nepotreban teret prilikom odmora. Jedan od najvažnijih saveta je da se pakujete u skladu sa vremenskom prognozom.

Stoga, proverite kakvo vas vreme čeka na željenoj destinaciji. U skladu sa tim isplanirajte da li je dovoljno da ponesete duks, džemper ili tanku jaknu, ili vam je ipak potrebna i kabanica, mali kišobran na rasklapanje i nepromočive cipele. Pakovanje nepotrebnih stvari, ukoliko nosite manji kofer ili idete na mesto na kojem vremenska prognoza nije toliko važan faktor – spa centar ili neki drugi zatvoreni prostor, donosi nepotreban teret na putovanju.

Kako provesti leto u Beogradu?

Iako vas sigurno mame egzotične destinacije koje mogu da budu vaše odredište ove sezone, postoji zanimljiv sadržaj koji može da stavi prestonicu Beograd na vrh vaše liste za leto u Beogradu. Bilo da ste iz Beograda ili ne, sigurno ćete pronaći bogatu ponudu koja vaše vreme može učiniti nezaboravnim. Dinamika ovog grada učiniće da svaki dan koji ovde provedete bude ispunjen raznim sadržajem. Ovo je idealna prilika da iskoristite ovo vreme kako biste isprobali što više stvari. Kako je ponuda sve veća svakim danom kako se sezona bliži, postoje razni programi za sve, koja god interesovanja da imate.

Ada Ciganlija za opuštanje

Boravak van mora tokom leta ne znači da ćete biti sprečeni da se opustite na jednoj od najpopularnijih destinacija u Beogradu. Ovo kupalište se tokom leta pretvara u skoro pa morsko odmaralište .  Prosto sve vrv od posetilaca i nudi širok izbor programa. Bilo da želite da provedete vreme sa prijateljima, porodicom ili želite da se osamite uz dobru knjigu, pronaći ćete kutak za sebe. Ova oaza pored brojnih kafića i mesta za opuštanje, nudi i veliki izbor sportskih programa te ćete pronaći nešto da ostanete aktivni i sklonite se od vrućine.

Noćni provod

Ovo je jedan od razloga zbog kojih mladi ljudi vole da posećuju prestonicu. Svake godine se javlja veća ponuda kafića i restorana koji nude bogat noćni provod. Bilo da ste ljubitelj žive muzike ili pak uživate u žurkama gde se puštaju najveći svetski hitovi, sigurno ćete pronaći lokal po vašoj meri. Iako vam se na prvi pogled čini da prestonički klubovi ne nude ništa bolji program od onog u ostalim gradovima, bitna je činjenica da mnogi ljudi dolaze iz raznih krajeva sveta. Razlog je dobra reputacija koju naši klubovi imaju. Uz zagarantovan dobar provod, letnje večeri će vam sigurno ostati u lepom sećanju.

vikend u beogradu 2

Nauči novi jezik

Veliki grad znači i da postoji velika ponuda škola za jezik, ali ono što je bitnije da postoji jeste veliki broj kvalitetnih škola sa stručnim osobljem. Ukoliko ste celog života želeli da naučite neki jezik, boravak u glavnom gradu može da bude odlična prilika da ispunite svoj san. Opredelite se za odgovarajuće učenje engleskog jezika.   Pronađite kurs koji je prilagođen vašem nivou znanja i ambicijama koje imate. Kako biste bili uspešni na kraju kursa, potrebno je da pronađete školu koja će vam ponuditi širok izbor programa i pomoći vam da pronađete pravi za vas.

Šoping ture

Leto donosi i brojna sniženja i svi koji vole šoping već znaju koja mesta u Beogradu se ne smeju zaobići. Ukoliko volite da obnavljate svoju garderobu svake sezone, ovo može biti odlična prilika. Iskoristićete je tako što ćete posetiti neke od najpopularnijih šoping centara kako biste iskoristili letnje popuste. U svojoj ponudi, sva ova mesta imaju i širok izbor restorana, kafića i bioskopa te možete iskoristiti pauzu da predahnete. Ili odmorite se i jednostavno saberite utiske pre no što nastavite sa kupovinom.

vikend u beogradu 3

Šta god da izaberete, odličan provod vam je zagarantovan i koliko god puta da ste bili u Beogradu i mislili da znate svaki njegov kutak, uvek postoji nešto novo što treba da iskusite i obiđete.

Vikend u Beogradu | Gde je najbolja hrana?

I nije neka tajna da je srpska kuhinja i naša hrana toliko dobra da je nadaleko poznata u celom svetu.

Brojni turisti odlučuju se da posete našu zemlju samo da bi probali neke od ukusnih specijaliteta koje možemo da ponudimo. I zaista, srpske gastronomske čarolije neće nikoga ostaviti ravnodušnim. Lokalna jela toliko su bogata i ukusna da miluju vaša nepca i rasplamsavaju vam maštu.

Specijalitete domaće kuhinje možete probati širom naše zemlje, ali njih nude i restorani u samoj prestonici. Beograd prosto obiluje restoranima koji se mogu pohvaliti nadaleko poznatim ukusnim zalogajima. Među njima možete birati one koji su smešteni u srcu grada, ali i one koji su skriveni u zelenilu šume ili na periferiji grada. Svakako, preporuka je da fokus uvek bude na onim restoranima koji imaju dugu tradiciju postojanja, te smo među njima odabrali tri sa najboljom hranom koju morate probati prilikom vaše posete Beogradu.

Restoran „Dva jelena“

U srcu same Skadarlije ponosno stoji ova kafana, koja je već dva stoleća važna tačka okupljanja svih boema i ljubitelja gradskog duha naše prestonice. Ona je uspela sve ove godine da zadrži svoj duh i autentični izgled, te se sad smatra pravom malom istorijskom riznicom. Po tome se najviše Dva jelena i razlikuju od ostalih, sličnih mesta. Boemski ambijent jednostavno nikoga ne ostavlja ravnodušnim, te ovu kafanu rado posećuju sve generacije. Bilo da ste za opušteni dnevni odmor ili za veseli noćni izlazak, restoran Dva jelena vam to može priuštiti. Pored prijatne atmosfere, tu su i neprevaziđeni specijaliteti srpske kuhinje, koji jednostavno moraju da se probaju. Njih možete kombinovati i sa nekim finim vinom koje restoran ima u svojoj ponudi. Ukoliko ovo mesto posetite u večernjim časovima, degustacija gurmaluka biće ispraćena i muzikom tamburaša koji čine atmosferu još prijatnijom. Nemojte zaboraviti da rezervišete par dana unazad mesto!

Restoran „Tri šešira“

A kada ste već u Skadarliji, prava šteta bila bi da ne posetite još jedno kultno mesto ovog grada, a to je restoran Tri šešira . Ova kafana nikla je na temeljima stare zanatske radionice i to davne 1864. godine. Zaštitni znak ove radionice bila su tri plehana šešira, po kojima je restoran i dobio ime. Tri šešira bila su važna tačka okupljanja brojnih umetnika, pisaca, pevača i glumaca, a mogu se pohvaliti i time da su ugostili samog Džordža Buša. Ali naravno, osim po autentičnom ambijentu i bogatoj istoriji, ovaj restoran poznat je i po neodoljivim specijalitetima nacionalne kuhinje. Tako kod njih možete probati topla i hladna predjela, supe ili čorbe, ali se najviše izdvajaju tradicionalna jela sa roštilja. Hrana je izvrsna.

Restoran „Milošev konak“

Ukoliko niste raspoloženi za isprobavanje specijaliteta u centru grada, već biste radije pobegli u zelenilo i prirodu, onda vam od srca preporučujemo restoran Milošev konak. On je stidljivo ušuškan u Topčiderskom parku i poseduje jednu od najlepših bašti za opuštajući odmor i beg od svakodnevnog užurbanog života. Restoran je ime dobio po tome što se u davna vremena koristio za potrebe Kneza Miloša Obrenovića. Poznati lokalni gastronomski specijaliteti nešto su po čemu je ovaj restoran posebno popularan. Ovde možete uživati u teletini ispod sača, jagnjetini pripremljenoj na tradicionalni način, ali i u njeguškom i peper bifteku. Hrana – prste da poližeš!

Foto: Pixabay / JamesDeMers

Kuda ako želite aktivan odmor?

Šta je aktivan odmor? Reč odmor mnoge asocira upravo na suštinu značenja – relaksiranje i lenčarenje, bez previše aktivnosti.

Međutim, postoje i oni koji ne žele da odmor provedu ceo dan na plaži ili negde u šumi u udobnoj ležaljci. To je ona grupa ljudi koja je uvek željna novih avantura, upoznavanja novih predela i  ljudi, koja voli da bude u pokretu.

Srbija, zahvaljujući svom raznolikom pejzažu, pruža neverovatna mesta na kojima možete da budete aktivni. Iako možda to neko ne bi ni pomislio, severni deo naše zemlje ima šta da ponudi u ovom smislu. Iako se Vojvodina doživljava kao mirna ravnica, itekako nudi prilku za ispunjenim i aktivnim odmorom!

Želite da… lovite

Ukoliko ste strastveni sportski lovac, svideće vam se ono što ima da vam ponudi Apatin. Na području rezervata Gornje Podunavlje nalaze se šume i ritske livade. Ovo je stanište jelenske i druge visoke divljači, a takođe i pernate divljači. Ovde se obavlja kontrolisan odstrel, a vrste koje su uključene u lovni turizam su:  jeleni, srndaći, divlje svinje, mufloni, medvedi, divokoze; niska divljač – prepelice, divlji golubovi, grlice, divlje patke, divlje guske, fazani, zečevi.

Lovcima će odgovarati i ponuda za odmor koju pružaju Novi Sad, Morović, Alibunar, Zobnatica, Senta, Bačka Palanka i druga mesta.

Pogledajte smeštaj u Apatinu.

Želite da… pešačite u prirodi

Ako želite da uživate u prelepoj prirodi i da šetate Fruškom gorom, posetite Stražilovo. Ovo popularo izletište nalazi se na samo četiri kilometra od Sremskih Karlovaca. Ono što je poseban detalj ovog mesta jeste grob pesnika Branka Radičevića koji se nalazi na visu, do koga se dolazi uređenom stazom. Stražilovo je ujedno i vazdušna banja, koju odlikuje povoljna ruža vetrova. Nakon šetnje možete da uživate i u restoranu koji se nalazi u podnožju. Za one koji su spremniji, postoje i duže staze, koje su u upotrebi naročito tokom Fruškogorskog maratona.

Šetnju u prirodi možete da organizujete i u Odžacima, Somboru, na Zmajevcu kod Novog Sada i mnogim drugim mestima.

Želite da… vozite bicikl

Pravu avanturu bicklom možete da dožitive u Vršcu, gde se organizuju čak i dvodnevne izlet ture. Proći ćete seoskim putevima i onim kroz vinograde, u podnožju Vršačkih planina. Staze i usponi su različiti, što daje posebnu draž ovoj ruti. Organizuju se i posete značajnim lokalitetima, kao što je vidikovac, kula, manastiri Mesić i Malo središte. Uz ovu vožnju obavezene su pauze i piknici, a moguće je i posmatranje ptica.

Mesta za bicikliste su i Čerević, Dubovac, Beočin i druga.

Želite da… jašete

Ljubitelji konja i jahanja oduševiće se ergelom u Kelebiji. Ovo je najsevernija tačka naše zemlje, u kojoj možete provesti veoma kvalitetno vreme. Na samo nekoliko minuta od Subotice imaćete priliku da se upoznate sa lipicanerima i da se provozate fijakerom. Omogućeno je i jahanje konja, čak i za one koji nemaju iskustva. Postoji mogućnost i da dođete sa svojim konjem, kako biste uživali u svim lepotama ove ergele. Posebno zadovoljstvo pruža jahanje kroz livade i šume. Organizuju se i posebne ture terenskog jahanja, uz posetu znamenitostima, kao i degustaciju vina.

Jahačima će se dopasti i Pančevo, Karađorđevo, Zobnatica, Jabuka, Šajkaš, Surduk, Belegiš, Šupljak, Crepaja.

Želite da… se bavite adrenalinskim sportovima

Zavisnici o adrenalinu mogu da posete adrenalin park „Zemlja čuda“ u Novom Sadu. Ovo je prvo ovakvo mesto u Vojvodini, a omogućava odličnu zabavu i za mlađe i za starije. Ovde se nalaze različite prepreke, ali i kutak za opuštanje.  U Beočinu se opobajte u paraglajdingu. Jedrite padobranom uz pogled na Novi Sad, ravnicu i Frušku goru. Za one koji vole dozu napetosti odličan je pejntbol koji se organizuje u Adi, ali i u mnogim drugim mestima, gde postoje pejntbol klubovi.

Foto: Pixabay / MabelAmber

Kuda za vikend s decom?

Sunčani i topli dani mame nas da izađemo makar u šetnju, ako ne možemo negde da otputujemo na vikend s decom. Međutim, ako smo u prilici i imamo dovoljno vremena, onda je ovo pravo vreme da promenimo okruženje. Planiranje je možda lakše kada se organizuju samo odrasli, ali lepota vikenda sa decom dobija pravu čar u prirodi.

Srbija nudi mnogo mesta na kojima se možete družiti sa vašom decom, pri čemu će ona kvalitetno provesti vreme – boraviće u lepom okruženju, uživaće na svežem vazduhu i moći će mnogo toga da nauče.

Odlazak na jezero

Već smo pisali o jezerima koja bi trebalo da posetite u Srbiji, ali kada je odmor sa decom u pitanju, dva se posebno ističu. To su Srebrno i Vlasinsko jezero.

Kada je reč o Srebrnom jezeru, put je prilično lak, a kolovoz uređen. Plaža obiluje mestima za igru – postoji teren za odbojku, teren za mini golf, pedaline, akva park. Osim uživanja u vodi i kraj nje, mališane možete povesti do Golubačke tvrđave, gde se organizuju krstarenja. Možete im približiti nekadašnji način života i podstaknuti im maštu. Kao duhovno okrepljenje i upoznavanje sa srpskim junakom Milošom Obilićem, ne propustite manastir Tumane.

Vlasinsko jezero je udaljenije, ali njegova lepota je što će deca uživati u miru i zvukovima prirode. Ovde nema igraonica ili akva parka, ali se ovde stvara prilika za dugim šetnjama, upoznavanjem sa biljkama, životinjama, kao i za kampovanjem. Bliski susret sa prirodom – baš ono što će deci dati slobodu.

Odlazak na planinu

Boravak na planini itekako prija organizmu, bilo da se radi o zimskom ili letnjem periodu. Osim veoma poznatih odredišta, kao što su Divčibare, Kopaonik, Tara, Zlatibor, Zlatar i Stara Planina, možete da se odlučite i za Gučevo, nedaleko od Loznice.

Niža nadmorska visina od 779 metara posebno prija bebama. Ovde možete da uživate u bukovoj šumi, da posetite spomenik borcima iz Prvog svetskog rata, kao i da boravite u dečijem odmaralištu Vidikovac, gde se nalaze sportski tereni, igrališta i mini zoo vrt. Možete da posetite i Banju Koviljaču, Sunčanu reku, kao i Tršić. Bogat i nezaboravan vikend, sigurno!

Tu je i Javor, čija je nadmorska visina 1.519 metara. Nalazi se na putu Ivanjica – Sjenica. Ova planina je pravo blago, kada se radi o svežem vazduhu, pa ćete se i vi i vaša deca preporoditi. Šetnje su ovde nešto što se ne propušta, a deca mogu da učestvuju i u različitim školicama, koje organizuje hotel Javor. Organizuju se maskenbal, karaoke, odlazak u bioskop.

deca-sade-drvo

Odlazak na selo

Ako nemate rodbinu na selu, trebalo bi da povedete decu baš na ovu desinaciju kako bi se upoznala sa drugačijim okruženjem, načinom života, sa domaćim životinjama i poljskim poslovima. Koje god selo da odaberete, ovo ćete iskusititi. Naravno, uz ukusnu domaću hranu. U Vojvodini možete odabrati salaše, a u drugim delovima Srbije etno i eko sela, kako bi deca doživela i duh nekih starih vremena. Vikend s decom može uvek biti sjajan ako se dobro organizujete!

Foto: Pixabay / kenny

Kako provesti dan u Beogradu?

Srpska prestonica Beograd, ima metropolitski karakter kakav se retko sreće u balkanskim gradovima. Ipak, suptilno čuva i tradicionalno, kroz mirise pekara i ćevabžinica i zvuke koji dopiru iz brojnih prestoničkih kafana.

U ovoj košnici od grada u svakom trenutku se nešto događa, pa ako razmišljate o putovanju tamo, ili imate jedan slobodan dan u sopstvenom gradu i želite da ga ispunite sadržajima, sada je trenutak da istražite brojne mogućnosti koje naš glavni grad Srbije nudi.

Znamenitosti Beograda

Beograd je savršen grad da pokrije najširi spektar interesovanja što svojih posetioca, što žitelja.

Položaj na ušću Save i Dunava i blizina Avale daju mu geografski potencijal. Za one koji su zaljubljenici u istoriju, tvrđava Kalemegdan je nezaobilazna destinacija. Spomenik Neznanom junaku na Avali je još jedna od monumentalnih znamenitosti ovog grada. Manje je poznato da su se do njegove izgradnje tu nalazile ruševine srednjovekovnog gradića, Žrnov. Ako ste već na Avali, svratite i do Avalskog tornja, jednog od simbola Beograda. Turu obilaska znamenitosti možete završiti predvečernjom šetnjom Zemunskim kejom i obilaskom Gardoš kule.

Muzeji Beograda

Po količini i zanimljivim muzejskim sadržajima, srpska prestonica ne zaostaje za onim zapadnoevropskim.

Jedan od najposećenijih prestoničkih muzeja je svakako Muzej Vazduhoplovstva, sa eksponatima letelica iz različitih epoha i oružanih sukoba. Muzej Istorije Jugoslavije svojom bogatom kolekcijom privlači mnoge ljubitelje istorije i umetnosti. Muzej savremene umetnosti svojevrsna je zbirka savremenih umetnina, ali i mesto gde se odvijaju tribine i predavanja na različite teme. Jedan od interesantnijih prestoničkih muzeja je i Muzej Afričke umetnosti, gde uz taktove tribalne afričke muzike možete upoznati rukotvorine i plemenske maske iz različitih epoha ovog neukrotivog kontinenta.

Ukusi Beograda

Kada je u pitanju kulinarska scena, preplitanje tradicionalnog sa modernim je vidljivije nego u bilo kojoj sferi života ovog milionskog grada. Kao disciplinovan turista, spreman da utroši mnogo energije u duge šetnje i otkrivanje znamenitosti, dan nesumljivo možete početi doručkujući burek i jogurt u jednoj od brojnih prestoničkih pekara. Ne propustite i da probate bombone kod Bombondžije ili baklave u jednoj od poslastičarnica u Balkanskoj ulici. Ako ste ljubitelji brze hrane, u Beogradu možete naći sve, od kebaba, preko izraelske do kineske brze hrane. Ako se pitate gde jesti u Beogradu za potpuni ugođaj, izdvojite malo vremena i rezervišite sebi mesto u nekom od prestoničkih restorana. Za doživlja starog Beograda posetite Skadarliju i jedan od najstarijih restorana ovog grada – Dva Jelena. Za ukuse Balkana trknite do restorana Manufaktura, a ako vam se jedu plodovi mora, posetite

Priroda Beograda

Ovaj užurbani grad ima mnogo da ponudi čak i ljubiteljima prirode. Iako nam je glavna asocijacija na velike gradove gužva u saobraćaju i zagađenje, pejzažna arhitektura Beograda je odlično uređena i grad obiluje zelenilom. Od romantičnih parkova poput Topčiderskog (u kome možete videti i Milošev konak), preko Zvezdarske šume u kojoj se mogu videti čak 163 biljne vrste i Tašmajdana, cela metropola je ispresecana zelenilom, sa stazama za šetanje i trčanje. Osim toga, neodoljiva blizina Avale privlačna je onima koji vole avanturu i šetnju planinskim strmim stazama. Za one manje sklone avanturi, a zaljubljene u prirodu, dve obavezne destinacije su beogradski Zoo vrt i botanička bašta Jevremovac.

Ovim smo pokrili samo pojedina bogatstva ponude ovog kosmpolitskog grada u kome se prepliću tradicionalno i moderno. Beograd je dinamična prestonica u kojoj svaki dan može biti kvalitetno ispunjen sadržajima. Isplanirajte svoj dan u njemu vodeći se svojim specifičnim interesovanjima ili kombinacijom interesovanja i potrudite se da obiđete što više zanimljivih destinacija u danu. I još bitnije od toga – potrudite se da se vratite u ovaj grad za nove impresije i iskustva. Usput, pored destinacija koje obilazite, ne zaboravite da osluškujete ljude sa kojima se susrećete, jer se tako najbolje uči o kulturi jednog grada.

 Foto: Pixabay / volim_cipele0

5 jezera Srbije koje bi trebalo da posetite

Izuzetno bogata jezera Srbije odličan su izbor za sve koji vole odmor u prirodi, kao i sport i rekreaciju. Ona nude mogućnost odmora, u pravom smislu te reči, a posebno uživanje u pecanju. Međutim, vikend na jezeru sebi mogu da priušte i oni koji su pobornici aktivnog odmora, koji će se tako opredeliti za vožnju čamcima i biciklima, kao i za duge šetnje i planinarenja. Ono što je karakteristično za jezera Srbije – za koje god da se odlučite, uživaćete u odličnoj lokalnoj hrani, koju ćete pronaći u blizini.

Imamo za vas predlog pet jezera Srbije koja bi trebalo da posetite.

Đerdapsko jezero

Đerdapsko jezero je veštačko jezero na Dunavu, a najveće je u Srbiji. Kada je reč o Balkanu, nalazi se na četvrtom mestu. Smešteno je na istoku, na granici sa Rumunijom. Posebnu lepotu ovog kraja čini Nacionalni park Đerdap, sama Đerdapska klisura, kao i tvrđava Golubac. Ljubitelji pecanja ovde će zateći kečigu, soma, smuđa, šarana, deveriku, štuku, tostolobika, srebrnog karaša.

Zlatarsko  jezero

Zlatarsko jezero (naslovna fotografija) je takođe veštačko, a nalazi se na zapadu, u dolini Uvca. Treće je po veličini, jer se između njega i Đerdapa nalazi Perućac. Ljubitelji prirode ovde mogu da uživaju i u čarima Zlatara i Muretnice. Njihovi domaćini biće zaštićeni beloglavi supovi. Jezero obiluje svim vrstama rečne ribe, a posebno se ističe pastrmka, koja je i jedan od specijaliteta.

Palićko jezero

Palićko jezeo nalazi se na severu naše zemlje, u blizini Subotice. Podeljeno je na četiri sektora. Od davnina se smatra da ova voda ima lekovita svojstva, dok je blato bogato mineralima. Ovo je odličan izbor za one koji vole da posmatraju ptice, jer ih je ovde 207 vrsta, kao i za one koji žele da imaju foto-safari ture. U jezeru živi 19 vrsta riba, a jedna od njih je i čikov.

Srebrno jezero

Srebrno jezero je veštačko jezero koje se nalazi u blizini Velikog Gradišta i utvrđenja Ram. Ova destinacija je veoma popularna za odmor, posebno porodični, kao i za ribolov. Posebna atrakcija je akva park. Organizuju se krstarenja, kojima se moiže posetiti i golubačka tvrđava. Posetioci mogu da posete i Lepenski vir, Viminacijum, kao i manastire Tumane i Nimnik.

Vlasinsko jezero

Vlasinsko jezero smešteno je na jugoistoku Srbije, u blizini Surdulice. Okruženo je planinama, pa je kolorit vode poseban. Ovde se mogu naći i mnogobrojni vodopadi, izvori, klisure.U okolini se nalaze mnogobrojni kulturni i verski spomenici. Odlična je destinacija za ribolovce, jer obiluje grgečom, klenom, belim amurom linjakom.

Foto: Wikipedia / Sing.Rab

Gornje Podunavlje – priroda, tradicija i riblji specijaliteti

Ljubitelji prirode, posebno one u okolini reka, sigurno su čuli za specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje. On se nalazi na tromeđi koju čine naša zemlja, Mađarska i Hrvatska. Naš deo čine Apatinski i Monoštorski rit, koji su dovojeni, ali se nadovezuju. Njima upravljaju JP Vojvodina šume.

Evropski Amazon

Poznata kao evropski Amazon, Gornje Podunavlje jedna je od najočuvanijih ritsko-močvarnih celina koje se mogu pronaći na Dunavu. Prostire se na 20.000 hektara. Mnoštvo rukavaca i kanala upisani su na UNESCO listu pre dve godine.

Ovde ćete sresti reke vrste ptica, kao što su crna roda i orao belorepan. Još 1989. godine ovo područje proglašeno je za međunarodno značajno stanište ptica. Posebno treba istaći najbrojniju populaciju evropskog jelena u Srbiji. Izdvajaju se i leptiri, kojih je više od 60. Ovde se nalaze i neka od najboljih mrestilišta. Naravno, ne treba zapostaviti ni biljke – ima više od 1.000 vrsta.

Vikend naselja

Ako vam je potrebno istinski povezivanje sa prirodom, prijaće vam da boravite u nekom od vikend naselja, koja su ovde smeštena. To su Baračka, Mrtva Baračka, Daraži fok, ŠebešfokKenđija, Daraži fok. Ovde ćete moći da uživate u ribljim specijalitetima, a ako se odlučite i za posetu Apatinu, dočekaće vas njihov tradicionalni riblji paprikaš. Možete da uživate u vožnji Dunavom, posmatranju ptica. Sigurno će vam atraktivan biti i spoj kultura, tradicija i jezika.

Bezdan i Bački Monoštor

Osim Apatina, možete da posetite i Bezdan Bački Monoštor. U Bezdanu ne propustie spomen muzej Batinske bitke, kao i poslednju tkačnicu svilenog damasta. Oduševiće vas i muzej parfemskih flašica, koji postoji još samo u Barseloni! Kada je reč o Bačkom Monoštoru, trebalo da vidite etno kuću i prisetite se nekih starih vremena. Naravno, daleko nije ni Sombor.

Ono što je važno istaći za one koji imaju decu, ovo može da bude veoma zanimljiv izbor za vikend turu, gde će deca naučiti mnogo toga o svetu oko sebe, kroz zanimljivu priču i boravak u prirodi.

Foto: Wikipedia / Pajkmen

Kako registrovati privatni smeštaj?

Želite registrovati Vaš privatni smeštaj u Srbiji?

Srbija je zemlja koja ima veliki turistički potencijal, zbog svojih prirodnih i istorijskih bogatstava. Upravo zato sve je više zainteresovanih koji žele da  upoznaju svoju zemlju. Samim tim, ovo je prilika za mnoge koji žele da se bave seoskim ili eko turizmom, pre svega. Ako imate smeštajne kapacitete, koje želite da registrujete, potrebno je da ispunite određene uslove.

To se prvenstveno odnosi na tehničke i sanitarno-higijenske uslove. Nakon što se oni ispune, objekat može da se kategorizuje i fizičko lice može da počne sa pružanjem usluga u skladu sa Zakonom o turizmu.

Kako se vrši kategorizacija smeštaja?

Prvi preduslov je da fizičko lice, koje želi da se bavi izdavanjem smeštaja, ima potpunu svojinu (1/1) nad nekretninom, zbog čega treba da nabavi izvod kojim se to potvrđuje.

Potom je za privatni smeštaj potrebno popuniti Zahtev za određivanje kategorije kuće, apartmana i sobe. Ovde se popunjavaju podaci za tip smeštaja kojim raspolažete. Kod tačke 3.2. „Vrsta ugostiteljskog objekta za koju se podnosi zahtev i tražena kategorija (označiti)“, preporučuje se da se obeleži 1 ili eventualno 2 zvezdice. Ovako ćete najverovatnije ispuniti uslove, a nakon što steknete iskustvo u poslu, doći ćete i do više zvezdica.

Sledeći korak je ispunjavanje Izjave o ispunjenosti sanitarno-higijenskih uslova. Ona se izdaje na osnovu Pravilnik o minimalno tehničkim i sanitarno-higijenskim uslovima za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćoj radinosti i u seoskom domaćinstvu.

Zatim se ispunjava Izjava o ispunjenosti minimalno tehničkih uslova za uređenje i opremanje ugostiteljskih objekata za smeštaj u domaćoj radinosti. U zavisnosti od tipa smeštaja kojim raspolažete, preuzmite i ispunite formulare. Popunjavate deo za koji je naznačeno „Popunjava ugostitelj“.

Poslednji korak podrazumeva da ugostitelj konkuriše za određenu kategoriju smeštaja. Za to je potrebno ispuniti Izjavu o ispunjenosti standarda za razvrstavanje u kategorije: za sobe. za kuće i za apartmane. Treba napomenut da je ovde slovom M označena stavka koja je obavezna za datu kategoriju, a oznakom / je označen element koji se ne odnosi na datu kategoriju.

Nakon popunjavanja formulara za vaš privatni smeštaj, saberite bodove na osnovu stavki koje ste obeležili plusom i proverite da li ispunjavate minimalan broj bodova za kategoriju za koju aplicirate. Ukoliko je to slučaj potpišite izjavu.

Šta nakon popunjavanja formulara?

Potom je potrebno da obezbedite uslove koje propisuje član 73 Zakona o turizmu„Fizičko lice koje pruža ugostiteljske usluge u domaćoj radinosti mora da ispunjava zdravstvene uslove i redovno obavlja zdravstvene preglede u skladu sa zakonom kojim se uređuje zdravstvena zaštita“.

Potom saznajte u Vašoj opštini kome bi tebalo da se obratite za dobijanje rešenja, a nakon toga se konsultujte sa predstavicima opštinske turističke organizacije o daljim koracima.

Potrebnu dokumentaciju potražite na sajtu Ministartsva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Foto: Pixabay / Free-Photos

Koje su destinacije bile najpopularnije u januaru?

Našu zemlju je u januaru ove godine posetilo 177.750 turista.

Bilo je više domaćih –  94.811, dok je gostiju bilo ukupno 82.939. Noćenja se broje sa 551.193. I ovaj put je više bilo domaćih turista – 320.808, dok su stranci noćili 230.385 puta.  Najveći broj noćenja ostvarili su turisti iz Crne Gore – 32.805, što je 12% više u poređenju sa prošlom godinom. Koje su to bile najpopularnije destinacije u Srbiji?

Domaći gosti vole planine

Izbor gostiju iz Srbije bile su pre svega planine. Njih 56% odlučilo se za ovaj izbor. Najviše se boravilo na Kopaoniku – 64.391 noćenja. Potom slede Zlatibor i Tara. Osim planina, naši sugrađani birali su banje (21%), posebno Vrnjačku banju, kao i glavni grad.

kopaonik-suma

Pančićev vrh (Foto: Flickr / Ratko Bozovic)

Stranci najviše bili u Beogradu

Gosti su stigli sa različitih strana sveta: iz Rumunije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Hrvatske, Bugarske, Rusije, Turske, Kine i Nemačke. Rado su boravili u Beogradu – 95.437 noćenja (41%), a potom na planinama (32%). Birali su Kop, Zlatibor, Staru planinu, a od gradova još i Novi Sad.

crkva-beograd

 Hram Svetog Save, Beograd (Foto: Flickr / George M. Groutas)

Foto: Pixabay / Free-Photos

5 idealnih dana za odmor u Srbiji

Portal Serbian Adventures na nedavno održanom sajmu turizma u Beogradu, dodelio je priznanja na osnovu konkursa „5 idealnih dana za odmor u Srbiji“.

Favoriti su odabrani na osnovu mišljenja uredništva sajta, dok se glasanje na njihovoj Fejsbuk stranici i dalje nastavlja.

Prva nagrada otišla je u Sokobanju. Program „Stazama slovenske mitologije u zagrljaju Sokobanje“ odabran je kao najbolji i najkreativniji turistički program odmora u Srbiji koji kombinuje velnes, aktivni turizam i mitologiju.

Drugu nagradu odnelo je Udruženje građana „Podunav“ iz Bačkog Monoštora. Dobili su priznanje za „Aktivan odmor u Evropskom Amazonu – vodom, šumom i kaldrmom“ – najbolji program aktivnog odmora u Srbiji, kroz koji se predstavljaju multikulturalnost i prirodna baština.

Treća nagrada rezervisana je za Loznicu. Program „Porodična avantura u prirodi u Budimlija Resort-u“, nagrađena je priznanjem za najbolji turistički program zabavnog odmora za porodice sa decom.

Obogaćena turistička ponuda Srbije

Na konkurs je pristiglo oko 50 programa, od kojih je njih oko 30 zadovoljilo uslove. Uz vaučere koje izdaje Ministarstvo za trgovinu, turizam i telekomunikacije, neki od ovih programa koštaju od 1000 din!

„Cilj konkursa je bilo kreiranje zanimljivih turističkih programa, koji bi na atraktivan način predstavili doživljaj na destinaciji, lokalne atrakcije, kulturu, običaje, gastronomiju i različite aktivnosti na destinacijama u Srbiji. Ovako obogaćena turistička ponuda Srbije, sa programima koji će biti lako dostupni za pretragu i onlajn rezervisanje, doprineće povećanju broja turista na destinacijama u Srbiji, a samim tim i prihodima od turizma“, navodi se na portalu Radio Dunav.

Pogledajte i ostala priznanja na sajtu.

Izvor: Serbian Adventures, Radio Dunav

Dunav – reka sa najviše imena

Dunav je reka koja povezuje istočni i zapadni deo Evrope, koja krije ratne brodove na svom dnu.

Dunav je dug oko 2.800 km, a kroz našu zemlju tok iznosi 588 km. Izvire u Nemačkoj, u Švarcvaldu, a uliva se u Crno more. Nastaje od reka Breg i Brigah. Na vrelu reke Brigah nalazi se natpis: CAPUT DANUBII, što bi u prevodu značilo glava Dunava.

Teče kroz 10 država: Nemačku, Austriju, Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju, Rumuniju, Bugarsku, Moldaviju i Ukrajinu. Najznačajnija je evropska reka, a ujedno i najpopularnija na svetu za rečna krstarenja. Jedina je u Evropi koja teče od zapada ka istoku. Za nas je veliki turistički potencijal, posebno što se na ovoj obali nalaze Beograd i Novi Sad, ali i Apatin, Bačka Palanka, Golubac, Đerdap.

dunav

Mesto gde se spajaju dve reke, da bi nastao Dunav (Foto: Wikipedia / Drombalan)

Neke od zanimljivosti koje odlikuju Dunav:

  • druga najduža reka u Evropi, nakon Volge;
  • na njegovi obalama nalaze se četiri glavna grada: Beč, Bratislava, Budimpšeta i Beograd;
  • jedan od najbitnijih plovnih puteva u Evropi, kojim mogu da plove i veliki brodovi;
  • Kazan, deo Đerdapske klisure, je najuži, ali i najdublj deo toka Dunava – 150 m širine, 90 m dubine;
  • stotine nemačkih brodova iz Drugog svetskog rata nalaze se na dnu reke;
  • reka sa najviše imena – Donau (nemački), Duna (mađarski), Dunarera (Rumunija), Dunaj (Slovačka). Francuski naziv je Le Danibe, turski Tuna;
  • protok vode iznosi 7.000 kubnih metara u sekundi;
  • najvažniji je trezor vode za centralnu Evropu, a dnevno snabdeva milion ljudi;
  • njegova obala je ruta mnogih biciklističkih trka.

Dunav u Srbiji prolazi kroz dva nacionalna parka prirode – Frušku goru i Đerdap. Na njegovoj obali svoje mesto je pronašlo i sedam srednjovekovnih tvrđava: u Petrovaradinu, Beogradu, Smederevu, Požarevcu, Golupcu, Kladovu i Baču (nije direktno pozicionirana na Dunavu, ali se smatra dunavskim utvrđenjem, jer se nalazi u njegovom slivu i neposrednoj blizini).

Veoma su značajni i arheološki lokaliteti: Lepenki vir, Vinča, Viminacijum i Trajanova tabla.


Foto: Pixabay / hpgruesen

Kako provesti vikend u Beogradu

Već duže vreme razmišljate na koji način je najbolje da iskoristite svoje teško zarađene slobodne dane? Niste raspoloženi za pasivan odmor? Onda je vikend u Beogradu pravi izbor za vas.

Da, banje, odmarališta i planine zaista zvuče veoma dobro, ali isključivo kada želite da se izolujete od ostatka sveta i uživate u mirnim trenucima sa svojom porodicom ili prijateljima. No, to ponekad podrazumeva veoma spori tempo, koji aktivnim ljudima i onim željnim zabave i dobrog provoda ne prija baš uvek. Stoga, ukoliko niste planirali da postite neku inostranu destinaciju, a privlači vas užurbanost i urbanost naše prestonice, evo nekoliko predloga za savršeni vikend u Beogradu:

Otmeni restoran

U glavnom gradu nikako ne smete propustiti priliku da sebi priuštite uživanje u gastronomskim specijalitetima koje nude prestižni restorani. Iz godine u godinu sve ih je više, te je potrebno da odaberete onaj koji najviše odgovara vašem ukusu i tako započnete izlazak sa prijateljima.

Beton hala izdvojila se kao najpopularnija lokacija na kojoj su smešteni svi restorani sa dobrom reputacijom i nalazi se na samoj obali reke. Dakle, osim što ćete biti posluženi najukusnijim zalogajima, pred vama će biti i pogled koji prosto oduzima dah. Jedno od aktuelnih mesta u ovom delu grada je restoran Magaza, koji svojim posetiocima nudi jela spremljenih po receptima vrhunskih kuvara, i to u modernom ili tradicionalnom stilu. Restoran poseduje i verovatno najveći izbor piva u gradu, te će istinske pivopije zaista biti oduševljene.

Klupski provod

Nakon što ste vreme u restoranu iskoristili za „čašicu razgovora“ sa društvom, pravo je vreme da iskusite jedinstvenu beogradsku zabavu. Noćni klubovi prestonice nude provod koji može da parira i mnogim evropskim metropolama, a tome doprinose i pozitivna atmosfera, dobro raspoloženje i mnoštvo nasmejanih lica. Ukoliko niste raspoloženi da vreme trošite na transport, baš u blizini restorana smešten je i klub Baraka koji obećava nezaboravno veče. U njemu gostuju neki od značajnijih bendova naše muzičke scene, kao što su Sedativ, Vesko Vučković i Oliver Stoiljković. Bina ovog kluba smeštena je u samom centru lokala, te ne postoji loša pozicija stola ili separea. Baraka je prepoznatljiva po originalnom enterijeru u kom dominiraju tople note.

Moderna kafana

Da biste vikend u Beogradu nazvali savršenim, nikako ne smete propustiti posetu jednoj od njegovih kafana. U poslednje vreme one postaju sve aktuelnije mesto za izlaske, a dobile su i svoj novi izgled koji zadovoljava moderne standarde. Recimo, kafana Gaučosi i dalje je zadržala autentični duh starih kafana, ali je on prilagođen potrebama današnjeg načina provoda. U zavisnosti za kakvu ste vrstu zabave raspoloženi, možete odabrati da se opustite sa svojim društvom u separeu, ili da ipak provedete veče u đuskanju za barskim stolom. Ipak, veoma je bitno da veče u ovom klubu planirate unapred, jer sva mesta budu popunjena čak i celu sedmicu ranije.Ali jedno je sigurno, budite uvereni da će vam se organizacija višestruko isplatiti, jer vas ovde očekuje jedna od najboljih žurki i gradu.

A kada iskusite sve čari zabave u Beogradu, obavezno rezervišite još jedan za obilazak glavnih znamenitosti. Osim što će vas to opustiti nakon napornog vikenda, biće to i veoma dobra priprema za povratak u realnost svakodnevnog života.

Foto: Facebook / kudaveceras

Počinje: Četiri događaja na Beogradskom sajmu

Najveći turistički događaj u regionu jugoistočne Evrope počeo je danas, 21. februara, a čine ga četiri celine:

41. Međunarodni sajam turizma u Beogradu
10. Međunarodni sajam vina BEOWINE,
15. Međunarodni sajam hotelsko ugostiteljske opreme HORECA – OPREMA i
15. Sajam suvenira „Vidi Srbiju“.

Bugarska je zemlja partner ovogodišnjeg sajma.

Sajam turizma poseti 60 – 70.000 ljudi

Turizam je grana koja se u Srbiji razvija beležeći dvocifrene stope rasta kako u dolascima tako i u noćenjima, a dobri rezultati nalažu odgovornost da se tako i nastavi, rekao je državni sekretar u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija Miroslav Knežević:

„Sajam turizma u Beogradu poseti 60-70 hiljada ljudi. Za pohvalu je uvođenje B2B poslovnog programa, i posebno je veliko interesovanje izlagača za halu 4, gde se preko turističkih organizacija i udruženja predstavlja Srbija“.

Vina iz 10 država, oprema iz 71 kompanije

Na Sajmu vina predstaviće se 181 izlagača iz 10 država – po prvi put iz Turske i Austrije, dok će na Sajmu hotelijerske i ugostiteljske opreme HORECA-OPREMA učestvovati 71 kompanija iz oblasti proizvodnje i distribucije najsavremenijih proizvoda i asortimana za opremanje ugostiteljskih objekata, restorana i hotela.

Suveniri napravljeni u Srbiji

Na sajmu suvenira biće prisutno 30 izlagača, a posebno se vodilo računa da svaki suvenir bude i napravljen u Srbiji.

Ulaznice od 300 dinara

Cena pojedinačne ulaznice je 400 dinara, grupna ulaznica košta 300 dinara, grupna ulaznica za đake i studente isto toliko. Poslovna ulaznica sa paketom pogodnosti: košta 1.500 dinara. Radno vreme sajma je od petka do subote od 10 do 19, a u nedelju do 18 sati.

Izvor: Beogradski sajam

Najlepši salaši Vojvodine

Salaši Vojvodine jedna su od osnovnih asocijacija na nju. Autentična mesta, sa dobrim vinom i još ukusnijom hranom. Pa još ako se tu zadese i tamburaši… Ovo je pravi izbor za vikend odmor i uživanje u ravnici.

Subotica – Majkin salaš, Palić

Majkin Salaš se nalazi na bodu naselja Palić. Tipična vojvođanska seoska kuća nude i tradicionalna hrana, domaću rakiju, autohtona vina i lokalnu muziku.

Gurmani mogu da uživaju u dobroj krompirači, telećem perkeltu sa domaćim testom i sirom, pevčijem paprikašu sa knedlama, salašarskom pasulju, ovčijem paprikašu sa kupusom, svinjskim papcima, pečenoj patki ili pak možda pravoj ribljoj čorbi. Za sladokusce su obezbeđeni fanke, domaće štrudle, gomboce, kompote.

Gostima se nude i druge aktivnosti, kao što su vožnja kočijama, ribolov itd.

majkin-salas

Foto: Majkin salaš

Sombor – Naš salaš

„Naš salaš“ se nalazi u salašarskom naselju Gradina, 5 km od Sombora. Sagrađen je 1925. godine. Na salašu se može videti etno zbirka sa ručno oslikanim nameštajem i bogata prodajna izložba umetničkih slika i suvenira. Salaš raspolaže i sa dečijim igralištem.

U ponudi su stara i tradicionalna jela vojvođanske kuhinje, kao što su morčja supa i šnenokle, koja se prave od sirovina koje su proizvedene na samom salašu ili kod drugih domaćina u naselju.

nas-salas

Foto: Naš salaš

Novi Sad – Brkin salaš, Čenej

„Brkin salaš! se nalazi na starom putu za Suboticu, nedaleko od aerodroma na Čeneju, na svega 10 km od autoputa E-75. Pripada grupi retkih salaša koji se nalaze zasebno u odnosu na druge salaše. Poseban deo ponude predstavlja aktivan odmor kroz redovne dnevne salašarske poslove, rad sa pčelama, mali fudbal, mini basket, šetnju, vožnju biciklima i po dogovoru, četverotočkašima.

brkin-salas

Foto: Brkin salaš

Zrenjanin – Lujza, Belo blato

Salaš „Lujza“ nalazi se u okviru poljoprivrednog gazdinstva porodice Toškov u Belom Blatu. Pruža mogućnosti da turisti uživaju u prirodnom okruženju seoskog dvorišta i tradicionalnoj gastronomskoj ponudi. Nalazi se na obodu Carske bare.

Ponuda se bazira na jednodnevnim izletima, odnosno boravku u malom zelenom kutku daleko do gradske vreve i gužve, druženju sa domaćim životinjama kao i na tradicionalnim gastronomskim specijalitetima Vojvodine i đačkim ručkovima.

lujza

Foto: Facebook / Salaš Lujza

Sremska Mitrovica – Isailovi

Salaš „Isailovi“ je stari sremski salaš koji se nalazi u neposrednoj blizini Sremske Mitrovice. Gosti mogu da uživaju u tradicionalnoj sremskoj kuhinji. Prilikom posete moguće je obići imanje na kome se nalaze razne domaće životinje, voćnjak iz koga se prave domaća tradicionalna pića, kao i baštu od čijih plodova se spremaju jela.

isailovi

Foto: Salaš Isailovi

Salaši Vojvodine su pravi izbor za intimniji odmor, ali možete jednostavnim klikom na naš broj telefona saznati koji je idealna za vas.

Naslovna foto: Wikipedia / Tajga

5 zanimljivih destinacija u Srbiji

Da li ste se ikada zapitali – koliko zaista poznajte svoju zemlju? Koliko ste uopšte njom putovali? Ako krenete, vrlo brzo ćete shvatiti koliko je neotkrivene lepote i neverovatnih priča!

Vodimo vas na kratko putovanje kroz našu lepu zemlju i upoznajmo sa samo delom zanimljivih mesta koje krije! Ovo su top 5 zanimljivih destinacija u Srbiji po našem izboru!

Gostuša

Gostuša je selo napravljeno od – kamena! Nalazi se na padinama Stare planine, na 700 metara nadmorske visine. To je najneočnije selo u Srbiji, kome ništa nije moglo ni vreme. Njena arhitektura sačuvana je autentčna. Nažalost, danas je ovde samo stotinak meštana, u odnosu na nekadašnjih 1.500.

Vinatovača

Vinatovača je, verovali ili ne – prašuma! To je specijalni rezervat u kome bukva raste već 350 godina, a dostže visinu i do 45 metara. Kroz prašumu teče potok Vinatovac. Priroda je poptuno očuvana, jer je zabranjena seča stabala, pa čak i branje bilja. Do nje se teško dolazi, a nalazi se u Gornjoj resavi.

Prerasti Vratne

Ovo je neverovatna prirodna atrakcija, koja se nalazi u Negotinskoj krajini (naslovna fotografija). Nekada je bila pećina, koja se urušavala i ostavljala za sobom prave skulpture. Mala, Velika i Suva prerats predstavljaju najviše kamene lukove u Evropi. Mala prerast je najviša – 34 metara.

Prerast u kanjonu Vratne

Semeteško jezero

Jezero na Kopaoniku krije neverovatnu pojavu – ostrva koja plutaju! Ono što je posebno zanimljivo, na njima se možete provozati, umesto sa čamcima. Jedino su vam potrebna vesla. Ovo jezero je široko oko 80 metara, a smatra se da je nastalo pre više miliona godina.

Kanjon reke Temštice

Ovaj kanjon važi za jedan od najlepših u Srbiji. Još se naziva i Mali Kolorado, zbog crvene boje. Nalazi se na Staroj Planini, u blizini sela Temska. Formirala ga je reka Temštica, koja se sa visova planine spušta u Nišavu.

Ukoliko imate vaše predloge za dopunu zanimljivih destinacija u Srbiji – pišite nam!

Foto: Wikipedia / Maja Mladenovic

Dodaj svoj smeštaj

Vlasnik ste smeštaja i želite da isti oglasite na našem portalu? Postanite naš saradnik i povećajte vidljivost kao i prodaju Vaših smeštajnih kapaciteta. To možete uraditi jednostavno klikom na dugme Dodaj svoj smeštaj, a mi ćemo Vas pozvati u najkraćem mogućem roku.